Nezaposleni ste, primate novčanu naknadu i nakon bezuspješne potrage za novim poslom odlučili ste okušati sreću izvan Hrvatske. Posao ste odlučili potražiti u nekoj drugoj zemlji EU-a, ali ne želiti ostati bez naknade za vrijeme nezaposlenosti.
Od srpnja prošle godine ukupno je 49 nezaposlenih osoba izvezlo novčanu naknadu u drugu državu članicu Unije. Od tog broja njih je 25 izvoz naknade zatražilo tijekom prošle godine, a ostali u protekla četiri mjeseca.
Nezaposleni ste, primate novčanu naknadu i nakon bezuspješne potrage za novim poslom odlučili ste okušati sreću izvan Hrvatske. Posao ste odlučili potražiti u nekoj drugoj zemlji EU-a, ali ne želiti ostati bez naknade za vrijeme nezaposlenosti. I ne trebate ostati, jer pravo na vašu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ostvarujete u oviru koordinacije sustava socijalne sigurnosti na razini EU-a. Drugim riječima, pod određenim uvjetima, novčana naknada za vrijeme nezaposlenosti može biti izvezena. I obrnuto, nezaposlena osoba iz bilo koje države članice EU-a koja se seli u Hrvatsku, može svoju novčanu naknadu uvesti.
Nezaposlena osoba koja je zatražila izvoz novčane naknade u evidenciji nezaposlenosti mora biti prijavljena najmanje četiri tjedna. Ako je za ostvarivanje prava na novčanu naknadu u drugoj državi članici Unije potreban dokaz o razdoblju osiguranja zaposlenja ili samozaposlenja ostvarenom u Hrvatskoj, onda korisnik Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (područnoj službi ili Središnjem uredu) treba podnijeti zahtjev za izdavanjem prijenosnog dokumenta U1 (PD U1), odnosno obrazac U2 (PD U2) kojim se ostvaruje pravo na izvoz novčane naknade u drugu zemlju. No, ta dokumentacija sama po sebi nije dovoljna za izvoz novčane naknade. Naime, u roku od sedam dana od odlaska iz Hrvatske korisnik se treba registrirati u službi za zapošljavanje zemlje u koju se preselio kako bi tražio posao. Bez te prijave nema ni izvoza novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti. Ona se, osim toga, gubi ukoliko nezaposlena osoba ne udovoljava kontrolnim postupcima vezanim uz aktivno traženje posla i raspoloživosti za rad.
Od srpnja prošle godine, kada je Hrvatska postala punopravna članica EU-a, ukupno je 49 nezaposlenih osoba izvezlo novčanu naknadu u drugu državu članicu Unije. Od tog broja njih je 25 izvoz naknade zatražilo tijekom prošle godine, a ostali u protekla četiri mjeseca. Prema podacima HZZ-a najviše je nezaposlenih sreću otišlo potražiti u Njemačku, Švedsku i Irsku.
Iako bi se s obzirom na visoku nezaposlenosti i ukupno lošu gospodarsku situaciju moglo očekivati da Hrvatska nije atraktivna destinacija za traženje posla, podaci HZZ-a to negiraju. Naime, broj izvezenih i uvezenih novčanih naknada gotovo je jednak. Točnije, od srpnja prošle godine ukupno je 48 nezaposlenih oosoba iz neke druge članice Unije preselilo u Hrvatsku i s tim preseljenjem uvezlo i svoju novčanu naknadu. Većina njih to je učinila u razdoblju od srpnja do prosinca prošle godine.
Najviše osoba koje su uvezle novčanu naknadu u Hrvatsku, a to podrazumijeva ida su se prijavili u evidenciju nezaposlenih te da aktivno traže posao, pristiglo je iz Njemačke, a potom i Austrije, Belgije, Danske, Francuske, Nizozemske, Španjolske, Švedske, Češke, Irske i Italije. Kako se neslužbeno može čuti, uglavnom je riječ o nezaposlenim osobama koje su se smjestile u jadranskim županijama računajući kako će se aktivirati u turizmu, mahom samozapošljavanjem.
Izvor: Novi list