Dogovoreno je da tzv. pravne osobe Katoličke crkve ulaze u porezni sustav Republike Hrvatske i da Crkva postaje ravnopravan porezni obveznik s građanima i tvrtkama.
Crkva gubi dosadašnji povlašteni status “porezne oaze”, koju je imala kao vjerska zajednica, piše Večernji list. Porezni zaokret dogovorili su osobno nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić i ministar financija Boris Lalovac. Dogovor je pao u utorak u prostorijama Hrvatske biskupske konferencije, a uz kardinala i ministra na sastanku su bili ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar, zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić-Kudeljan, generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis te njegov zamjenik mons. Fabijan Svalina.
Crkva će morati plaćati porez na sve tzv. necrkvene prihode, a to su, primjerice, prihodi od iznajmljivanja prostora, trgovinske ili turističke, tj. hodočasničke djelatnosti.
"Nije riječ ni o kakvoj poreznoj revoluciji, nego o nečemu o čemu unutar Crkve razgovaramo nekoliko godina. Crkvi odgovara, primjerice, da uđe u sustav PDV-a jer sada ne možemo PDV odbijati kao pretporez, već ga plaćamo kao krajnji korisnici, što nam ne odgovara pri gradnji ili obnovi crkvenih objekata", kažu neslužbeno u Crkvi, dodajući da je u kleru bilo nemalog otpora ulasku Crkve u porezni sustav jer neki svećenici misle da Crkva mora biti oslobođena svih poreza i nameta. Naravno, milodari vjernika i darovi koje će Crkva dobivati ostat će neoporezovani, a u to ulaze i npr. darovi za pojedine sakramente, od krštenja (koje je, doduše, besplatno) do sprovoda i vjenčanja (koji se naplaćuju po jedinstvenim taksovnicima).
"To je zajamčeno Gospodarskim ugovorom između Svete Stolice i Hrvatske i ugovori se neće mijenjati", kažu u Crkvi, pozivajući se na prvi članak Gospodarskog ugovora koji kaže da “pravne osobe Katoličke crkve, u skladu s odredbama kanonskog prava, mogu slobodno primati milostinju i darove vjernika te prihvaćati druge uobičajene oblike prinosa vjernika za uzdržavanje crkvenih ustanova” te da se na ta primanja “ne primjenjuju odredbe poreznoga sustava RH”.
Porezni sustav crkvene pravne osobe, prema članku 10. ugovora s Vatikanom, tretira kao neprofitne ustanove. Naime, u listopadu 2014. stupio je na snagu novi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji obvezuje vjerske zajednice koje se financiraju javnim novcem da svoje knjige i račune otvore poreznim vlastima, ali obvezni su predočiti i svoju imovinu.
Javnost ima pravo znati gdje je utrošena svaka proračunska kuna, a k tome sve neprofitne organizacije koje zarađuju više od 230.000 kuna godišnje moraju osnovati posebnu tvrtku za gospodarsku djelatnost i plaćati porez kao i svi drugi poslovni subjekti. Bilo je nejasnoća kakav će porez plaćati vjerske ustanove. Postavljalo se pitanje hoće li se uplate za vjenčanja, sprovode, blagoslov kuća i slično smatrati gospodarskom djelatnošću te mora li i Crkva izdavati račune kao i svi drugi obveznici fiskalizacije.
Izvor: Večernji list
