Ministar financija Boris Lalovac danas se sastaje s udrugom Franak i Borisom Vujčićem, guvernerom HNB-a. Krediti uvećani nakon konverzije bit će provjereni.
Konverzija kredita pokazala je da će manje rate dobiti 33.000 ljudi, odnosno 60 posto dužnika u švicarskim francima. Preostalih 40 posto su gubitnici, piše 24sata.
Naime, rata kredita je za 22.000 ljudi porasla nakon konverzije. Dužnici su u potpunom šoku. Radi se prvenstveno o onima koji su uzimali kredite s povlaštenom kamatom, kao i onima koji su kredite podizali do 2005.
Tada je razlika između eura i franka bila znatno veća, pa im sada to dolazi na naplatu.
Kako nam je potvrdio, ministar Boris Lalovac danas se sastaje s udrugom Franak, kao i s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem. Očekuje se da će HNB slati inspekciju u banke kako bi proučili iznose kamatnih stopa za eurske kredite. Iako je HNB upozoravao da predloženi model zakona ne mora biti povoljan za sve dužnike, procjene im nisu bile ni približne ovom broju od 22.000 dužnika.
Među njima našli su se i oni koji su u švicarskim francima uzeli akcijske kredite s nižim kamatama, poput onih za mlade. Konverzija bi im, ukoliko je potpišu, mogla povećati rate od 100 do 150 kuna.
Netko tko je, primjerice, uzeo kredit od 100.000 eura 2005. godine, nakon konverzije će se također naći u još većim dugovima, jer je sada banci dužan dodatnih 5000 franaka. U bankama kažu kako taj novac dužnik ne mora odmah vratiti, već im se za toliko povećava glavnica. Tko ne prihvati konverziju, ostaje mu povlaštena kamata od 3,23 posto. No zamrznuti tečaj franka, koji je oko osam posto niži od tržišnog, može se koristiti još samo dva i pol mjeseca.
Na konverziji je profitiralo 60 posto građana. Njima će rate biti niže od 200 do 500 kuna. To će ovisiti o iznosu kredita i vremenu odobravanja. Iz udruga upozoravaju dužnike da im se jave prije potpisivanja aneksa kako bi razjasnili nejasnoće. Rok za potpisivanje je mjesec dana.
Izvor: poslovni.hr
