Ekonomski analitičari se slažu da je pravo vrijeme da se u Hrvatskoj pokrenu reforme te da je Vlada dobila posljednju priliku da popravi situaciju.
Rast BDP-a, a posljedično i proračunskih prihoda prava je prilika za reforme u javnoj upravi i konsolidaciju javnih financija, tvrde ekonomski analitičari ističući kako je riječ o drugoj šansi, piše Novi list,a prenosi Danas.hr.
Prema riječima ekonomiste Željka Lovrinčevića, ako ne dođe do promjena za dvije ili tri godine kamate će se popeti i na 15 milijardi te će pojesti sve prihode koje donosi rast BDP-a, čak i više od toga. Stoga treba zasukati rukave, ali ne s ciljem rezanja plaća u državnom sektoru već s ciljem ukidanja paralelnih sustava. Tako primjerice isti posao rade oni zaposleni u ministarstvima, agencijama, zavodima.
"Država više ne može plaćati radna mjesta koja su zapravo nepostojeća. U to treba uključiti i javna i komunalna poduzeća", pojasnio je Lovrinčević ističući da u tom sektoru radi 300 tisuća ljudi od kojih 10 posto sigurno ima izmišljena radna mjesta. Da se paralelni sustav ukine, uštedjelo bi se toliko da bi se mogli smanjiti porezi, rasteretiti porezno opterećenje na rad a time i povećati zaposlenost.
"Najavljeni rast BDP-a od 2,1 posto neće podići zaposlenost, on je dovoljan tek da zaposlenost ne počne opet padati. Vlada se ne bi smjela zavaravati da su loša vremena iza nas", upozorava Lovrinović. Dodaje da bi željeni deficit od tri posto BDP-a Vlada mogla postići rezanjem rashoda od 1,5 milijardu kuna, jer će rast BDP-a donijeti dodatnih 1,7 milijardi kuna u proračun,
S Lovrinčevićem se slaže i ekonomski analitičar Zdeslav Šantić koji također ističe drugu šansu i upozorava da će Hrvatska ako je ne iskoristi, za dvije godine opet biti u istim problemima. Prema njegovom mišljenju, piše Novi list, Vlada bi trebala ići na poboljšanje poslovne klime kroz izmjene poreza, a troškovi bi se mogli smanjiti osim rezanjem materijalnih rashoda i smanjenjem mase za plaće.
Potom bi se, kaže, trebala pozabaviti teritorijalnim preustrojem. Šantić, kao i mnogi drugi, uštede vidi u zdravstvu u kojem bi smanjio broj bolnica i nezdravstvenog osoblja. Također se, kaže, mora početi raditi na reformi mirovinskog sustava, a konačni rezultat svih tih mjera trebalo bi biti smanjenje javnog duga.