Uspješni poduzetnici u Hrvatskoj ne uživaju visok društveni status. Takvi se poduzetnici najviše poštuju u Izraelu i Finskoj.
Poduzetnička aktivnost, bez obzira na to je li riječ o samozapošljavanju, poslodavcu ili ambicioznom poduzetniku koji želi rasti ili poduzetnom zaposleniku, uvijek se događa u kontekstu. GEM* prati kvalitetu poduzetničkog ekosustava i društvenih vrijednosti koje oblikuju poduzetničko ponašanje pojedinaca.
Uspješni poduzetnici u Hrvatskoj ne uživaju visok društveni status. Takvi se poduzetnici najviše poštuju u Izraelu i Finskoj. Prema tome je Hrvatska na 54. mjestu od 60 zemalja uključenih u GEM-ovo istraživanje u 2015.
Unatoč tome poduzetništvo kotira nerazmjerno visoko kao dobra karijerna prilika, po čemu smo na 27. mjestu. No to više govori o (ne)perspektivnosti u drugim djelatnostima, piše Lider.
Poduzetnički ekosustav u Hrvatskoj daleko je ispod dostignuća zemalja čiji se razvoj temelji na efikasnosti, a u toj je razvojnoj fazi i Hrvatska. Jedine dvije komponente poduzetničke okoline (fizička infrastruktura, koja uključuje i telekomunikacijsku mrežu, i tempo unutrašnjeg tržišta) prema kojima Hrvatska bolje stoji nisu dovoljne da povuku poduzetničku aktivnost. Posebno ograničavaju:
- pristup novcu (tj. nerazvijenost financijskog tržišta zbog nedostatka rizičnoga kapitala),
- Vladina politika prema porezima i birokraciji,
- ulazne zapreke na internom tržištu,
- nedostatak obrazovanja za poduzetničke kompetencije na sekundarnoj razini i
- neodgovarajuća povezanost poduzeća s istraživačkim institucijama.
Global Entrepreneurship Monitor (GEM)* prati poduzetničku aktivnost od 1999., kad je deset najrazvijenijih svjetskih zemalja (među kojima su bili SAD, Velika Britanija, Izrael, Njemačka, Italija i Švicarska) željelo dobiti odgovor zašto SAD ima vibrantniju gospodarsku strukturu. U Hrvatskoj od 2002. istraživanje provodi istraživački tim s Ekonomskog fakulteta u Osijeku u suradnji s CEPOR-om – Centrom za politiku razvoja poduzetništva i malih i srednjih poduzeća. Istraživanje je 2015. financirala Privredna banka Zagreb uz Hrvatsku banku za obnovu i razvoj, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Ekonomski fakultet u Osijeku i CEPOR.
