HNB priprema kredite koji će smanjiti rizike re mjere za poticanje prodaje stanova. Stari dužnici mogli bi vratiti stan uz suglasnost obiju strana.
Vlada je najavila da će potaknuti razduživanje prezaduženih građana i poduzetnika. S Vladine se strane priprema porezno rasterećenje banaka za otpisane kredite, a cijelu bi akciju trebala podržati i Hrvatska narodna banka svojim regulatornim intervencijama, javlja Večernji list.
"Rješavanje visoke razine nenaplativih kredita jedan je od ključnih prioriteta u financijskom sustavu", poručio je premijer Orešković uz tvrdnju da će nisku likvidnost na tržištu nekretnina podići 'postizanjem novog rješenja čišćenja tržišta'.
Iznos nenaplativih kredita premašio je 45 milijardi kuna, a građani su prestali vraćati oko 15 milijardi kuna kredita, od čega 5,5 milijardi stambenih.
Kakve su to promjene u planu i što mogu očekivati sadašnji i budući dužnici?
Uz razgovor s privatnim sektorom te uvjerljivu i stabilnu fiskalnu, monetarnu i razvojnu politiku, HNB smatra da bi dio rješenja moglo biti davanje 'stambenih kredita bez prava regresa' ili uvođenje polica za osiguranje od promjene kamatnih stopa. Stambeni kredit bez prava regresa je kredit koji dužniku omogućuje da se riješi duga tako što će banci vratiti stan, tzv. walk-out iznimno prisutan u Americi. Takav je kredit vezan uz nekretninu, a ne uz osobu.
"U slučaju da nije u stanju nastaviti s otplatom kredita, obitelj na taj način svoju odgovornost ograničava na iznos koji je do tada plaćen. Tako može izbjeći doživotno opterećenje dugom, troškove postupka i, u krajnjoj liniji, osobni stečaj. Rizik neutrživosti nekretnine preuzima banka", kažu u Hrvatskoj narodnoj banci. Postojeći zakoni već omogućuju uzimanje 'kredita bez regresa', no ni banke ni građani nisu pokazali zanimanje za takav oblik zaduženja.
Vraćanje stana mogla bi biti varijanta za stare dužnike tek uz suglasnost obiju strana. Bankarima se nadalje sugerira da s dužnicima ugovore takozvane kapa kamatne stope. Ti bi ugovori dopuštali slobodan pad kamate, ovisno o tržišnim okolnostima, ali bi ograničili mogući rast kamatnih stopa do ugovorene razine. Ipak, kapa krediti u startu bi bili skuplji.
"Uspostava likvidnog tržišta povećala bi spremnost banaka za preuzimanje rizika odobravanjem kredita bez prava regresa. Ostali proizvodi su i danas dostupni, no nema ih u ponudi jer povećavaju cijenu kredita i time smanjuju konkurentnost ponude. Zato je potrebno educirati klijente", tvrde u HNB-u.
