U Hrvatskoj poduzetnike kao ugledne percipira svega 45% građana, u Finskoj 85% građana misli da poduzetnici uživaju visoki status.
Poduzetnici rade u izuzetno nepovoljnoj klimi, pokazalo je godišnje istraživanje Global Entrepreneuership Monitor - GEM na kojem je radilo nekoliko istaknutih znanstvenica predvođenih osječkom ekonomisticom profesoricom Slavicom Singer.
Svi parametri po kojima se detektira je li Hrvatska poduzetnička zemlja pali su, a ilustrativno je i da je lani prvi put nakon 13 godina resorni ministar Gordan Maras uskratio financiranje projekta. Možda se politici nisu svidjeli nalazi istraživanja koje godinama pokazuje da smo po vladinim politikama najgore ocijenjena zemlja među svim članicama Europske Unije. Zaključak istraživanja je da ima previše regulative koja se potom nekvalitetno primjenjuje, piše Poslovni dnevnik.
"U Hrvatskoj postoji 15.000 različitih odredbi po kojima se kažnjavaju poduzetnici. Kad sam otvorio obrt 1986. Jugoslavija i njezina administracija odobrila mi je sve dozvole za 15 dana, a ponašali su se kao servis, a ne represivno tijelo", istaknuo je Petar Lovrić iz HUP-a naglašavajući koliko je bitno okruženje u kojem poslodavci pokreću posao.
Na okruženje negativno utječe i percepcija poduzetnika koja se znatno urušila u Hrvatskoj. Dok u Finskoj 85 posto građana drži da poduzetnici uživaju visoki status u društvu u Hrvatskoj ih kao ugledne građane percipira tek 42 posto ispitanih. Pada i udio građana koji vjeruju da poduzetnici imaju dobru karijeru, a za 14 posto se smanjila i medijska pažnja poduzetnika u posljednjih nekoliko godina.
"Nedavno sam upoznao čovjeka koji suši djetelinu. Izvozi cijelu proizvodnju uzgajivačima konja u Austriji. Problem je, dakle, volja. Pitao sam neke ljude u Hercegovini zbog čega toliko dobro rade i izvoze, na što su mi odgovorili da oni nemaju toliko države koliko mi u Hrvatskoj. Država im ne puše za vratom", rekao je Božo Prka prvi čovjek Privredne banke Zagreb na okruglom stolu koji je uslijedio nakon prezentacije istraživanja.
Bez obzira na prepreke i loš ugled u društvu u Hrvatskoj ipak postoji visok udio građana koji namjeravaju postati poduzetnici. Tako je čak 21 od 100 ispitanih izrazio namjeru ulaska u privatni biznis, ali profesorica Singer upozorava da je motiv za ulazak u svijet poduzetništva nužda, a ne prilika za razvoj.
Zato je motivacijski indeks koji uspoređuje broj poduzetnika koji su tvrtke otvorili zbog ambicije i onih koji su se samozaposlili iz nužde 1,5 dok je prosjek Europske Unije 4 što znači da je četiri puta više poduzetnika iz ideje nego nužde.
Švedska ima otprike isti broj otvorenih tvrtki na 100 ljudi kao i Hrvatska, oko 7,7, ali ima četiri puta veći BDP po stanovniku od Hrvatske, a to prati i motivacijski indeks 8,3 što znači da je toliko puta veći broj tvrtki koje se osnivaju zbog prilike nego iz nužde.
Istraživanjem je zamijećeno i da hrvatske tvrtke ulažu više u tehnologiju od europskih, ali imaju manje novih proizvoda za što profesorica Singer krivi loš transfer znanja iz znanosti u gospodarstvo. Tvrtki koje pripadaju skupini 'odraslih poduzeća' odnosno koje imaju više od 42 mjeseca staža, a isplaćuju sve obveze, je u Hrvatskoj jako malo u ukupnom broju tvrtki što je pokazatelj da poduzetnička klima nije stimulativna. Ipak ima i dobrih vijesti.
Hrvatska ima izuzetno poduzetne zaposlenike i po tome je među top zemljama Europske Unije, a i visok udio tvrtki koje traže tržište izvan Hrvatske.
Tek je 10 posto novih tvrtki koje nemaju izvoz, a među tvrtkama koje posluju duže tek je 13 posto njih. Prije krize hrvatsko je gospodarstvo bilo više usmjereno na domaći teren pa je bilo 29 posto novih i 32 posto starih tvrtki koje nisu imale niti jedan posto prihoda ostvarenih izvozom.
