Zaposlenici kojima se dizala kosa na glavi kad bi od šefa u subotu navečer ili u nedjelju ujutro primili mail s 'hitno', od 1. siječnja mogu odahnuti.
Tvrtke s više od 50 zaposlenika obvezne su izraditi kodeks dobrog ponašanja u kojem će biti navedeni sati tijekom kojih zaposlenici ne trebaju odgovarati ili slati poruke elektronske pošte.
Francuska, članica Europske unije već ima 35-satni radni tjedan koji je na snazi od 2000. godine, podsjeća BBC.
Predlagatelji zakona isticali su da zaposlenici koji odgovaraju ili provjeravaju elektronsku poštu izvan radnog vremena nisu pošteno plaćeni za taj prekovremeni rad i da takva praksa stalnog 'priključenja' na mrežu nosi rizik od stresa, sagorijevanja na poslu (burnout), tegoba sa spavanjem i remeti privatni život.
Zakon o pravu na isključenje dio je reforme zakona o radu i jedini je koji nije izazvao prosvjede i štrajkove, što nije bio slučaj s izmjenama zakona koje omogućuju poslodavcima lakše zapošljavanje i otpuštanje zaposlenika. Njegov je cilj nametnuti poštivanje vremena za odmor i godišnji odmor te uspostaviti bolju ravnotežu između profesionalnog i privatnog života.
Prema studiji instituta Great Place to Work, 12 posto aktivne populacije pogođeno je bolešću 21. stoljeća, sagorijevanjem na poslu, ali "burnout" u mnogim državama nije priznat kao profesionalna bolest.
U Belgiji se zakonom od 1. rujna 2014. burnout smatra "psihosocijalnim rizikom" i poduzeća su obvezna svoje pravilnike tome prilagoditi, ali u praksi, na taj se zakon rijetko kad poziva.
Neke privatne tvrtke već su pokušavale ograničiti svojim zaposlenicima korištenje elektronske pošte izvan radnih sati.
Tako je primjerice njemački proizvođač vozila Daimler 2014. uveo opciju za radnike koji odlaze na godišnji odmor da umjesto poruke out-of-office (izvan ureda), zaposlenici mogli odabrati funkciju da im se elektronske poruke automatski brišu.
Izvor: N1