Muž i žena u braku ili izvanbračnoj zajednici koji nemaju djecu više neće biti obitelj, a prvi put dobili smo i definiciju obitelji.
Prijedlog novog Obiteljskog zakona koji je u srijedu upućen u javnu raspravu prvi put donosi definiciju obitelji, a ona glasi: U smislu ovog Zakona obitelj čine: majka, otac i njihova djeca, majka s djetetom odnosno otac s djetetom iako ne žive zajedno, te ostali srodnici koji s njima žive.
Ukratko, ako nema djece, nema ni obitelji. No, i dio obitelji u kojima žive djeca više neće biti obitelj po Obiteljskom zakonu. Radi se o djeci koju odgajaju dvije istospolne osobe. Iako po Zakonu o životnom partnerstvu onaj istospolni partner koji nije roditelj djeteta ima u određenim uvjetima pravo na tzv. partnersku skrb, koja je gotovo izjednačena s roditeljskom, novi Obiteljski zakon jasno im poručuje da oni obitelj - nisu, piše Jutarnji list.
Upitno je jesu li prema novoj definiciji obitelj i bake i djedovi s unucima koje odgajaju nakon što su im roditelji preminuli, a sasvim sigurno se obiteljima više ne smatraju udomitelji i djeca koju odgajaju, bez obzira na to imaju li biološki majka i otac ikakve veze s tom djecom.
Aktualna ministrica Nada Murganić, kako je poručeno iz Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, prijedlog Obiteljskog zakona komentirat će narednih dana.
Sporna definicija
U uvodnim napomenama autori Zakona navode da se ova definicija koristi samo “za potrebe primjene Obiteljskog zakona, čime se ne zadire u pitanja poštovanja obiteljskog života”. Međutim, radi se o temeljnom zakonu koji uređuje obitelj i čije se reperkusije moraju uzeti u obzir. Kako je u znanstvenom radu “Obitelj u obiteljskom zakonodavstvu” objasnila doajenka obiteljskog prava u Hrvatskoj, pokojna dr. Mira Alinčić, obiteljski odnosi su toliko skloni promjenama i u njima se neprestano odvijaju procesi te je nemoguće jednom definicijom obuhvatiti sve što se smatra pod pojomom obitelji. U cijeloj Europi stoga su vrlo rijetke države koje u obiteljskom zakonodavstvu imaju bilo kakvu definiciju.
Promjene u području razvoda, vraćaju se odvjetnici
Novi zakon donosi niz promjena u odnosu na postojeći. Jedna od najvažnijih je područje razvoda roditelja, koje je velikim dijelom slično rješenjima iz zakona donesenog prije 15-ak godina. Tako bračni parovi, roditelji maloljetne djece, razvod više neće pokretati na centru za socijalnu skrb, neće morati na savjetovanje o tome kako u najboljem interesu djeteta nastaviti zajedničku skrb nad djecom niti će sklapati roditeljski plan, već će se razvod ponovno pokretati direktno na sudu. Na taj način ponovno su širom otvorena vrata za korištenje odvjetnika, za kojima je prema sadašnjem zakonu postojala bitno manja potreba: roditelji sada na sud idu s roditeljskim planom, a tek u manjoj mjeri s odvjetnikom.
Lanjsko istraživanje pokazalo je da se već u prvoj godini primjene sadašnjeg zakona udvostručio broj parova, roditelja s djecom, koji su se sporazumno razveli i dogovorili o skrbi o djeci u odnosu na zadnju godinu primjene zakona iz 2003. godine (70 posto naspram 35 posto). U srijedu objavljeni prijedlog zakona na tragu je onog iz 2003., kao što i stoji u uvodnim napomenama.
Spašavanje braka
Umjesto obveznog savjetovanja o djeci, ponovno se uvodi posredovanje za bračne parove, čiji je cilj pomiriti bračne drugove, odnosno "pružiti im stručnu pomoć kako bi prepoznali razloge koji su doveli do poremećenosti bračnih odnosa te im pomoći, kad je to moguće, u otklanjanju tih razloga". Ako stručnjaci u tome ne uspiju, pružit će im stručnu pomoć radi postizanja sporazuma o sadržajima roditeljske skrbi vodeći računa o najboljem interesu djeteta.
Kako stoji u uvodnim napomenama, "novim se uređenjem štiti institucija braka te dodatno konkretizira ustavna obveza države da štiti obitelj". Bračni drugovi bez djece neće morati na savjetovanje.
Izvanbračna zajednica i dalje se neće morati registrirati kod javnog bilježnika, kao što je ranije najavljivano, ali su izbačene odredbe prema kojima su izvanbračne zajednice u potpunosti izjednačene s bračnima. Tako, primjerice, izvanbračni parovi neće moći posvajati djecu pod istim uvjetima kao bračni, već samo “iznimno, ako postoje osobito opravdani razlozi na strani djeteta”.
Izbačene su i tzv. tablice alimentacije, koje je nadležno ministarstvo donosilo jednom godišnje, a propisivale su konkretne iznose s obzirom na dob djeteta, prosječne troškove života i prihode roditelja.
Bez prilagodbe
U području posvojenja unesena je zabrana perioda prilagodbe između potencijalnih posvojitelja i djeteta. Takav probni period tražili su stručnjaci i udruge posvojitelja, a prije svega bi bio namijenjen starijoj djeci, koja su na taj način imala priliku odustati ako nisu “kliknula” s posvojiteljima.
Novi prijedlog zakona izradila je radna skupina koju je formirala bivša ministrica socijalne politike Bernardica Juretić, a na čelu je bila dr. Dubravka Hrabar, dekanica zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Tko se seli nakon razvoda: Proširena "zaštita obiteljskog doma"
Jedno od najvećih iznenađenja u prijedlogu Obiteljskog zakona jest proširenje definicije obiteljskog doma i njegove zaštite. Naime, 2014. godine Obiteljski zakon prvi je put propisao da stan ili kuća u kojoj roditelji žive s djecom postaje obiteljski dom te, ako je on njihova zajednička bračna stečevina, ne smiju ga samostalno opteretiti ili otuđiti. Nakon razvoda pak sud može, na zahtjev roditelja s kojim će živjeti djeca, odlučiti da u obiteljskom domu, do djetetove punoljetnosti, može nastaviti živjeti dijete i roditelj s kojim će stanovati, a drugi ga roditelj mora napustiti. Odredba je naišla na salvu kritika, osobito tadašnje oporbe, koja je tvrdila da je takva odredba u koliziji s pravom vlasništva.
Novi prijedlog Zakona pak isto podrazumijeva ne samo ako je obiteljski dom bračna stečevina - dakle, zajednički stan muža i žene - već i ako je u vlasništvu samo jednog bračnog druga! Dakle, ako je obitelj živjela u stanu koji je otac naslijedio od svojih roditelja ili ga je kupio prije stupanja u brak, sud mu može naložiti da se nakon razvoda iseli, a da žena s djecom ostane živjeti u njemu do punoljetnosti djece.
Kao i u sadašnjem zakonu, pretpostavka za takvu odluku je da žena nema u vlasništvu drugi stan. Novost je, pak, da ovakvu zaštitu uživaju samo djeca rođena u braku - ne i izvanbračna djeca.
