Resorno Ministarstvo demografije uputilo je u javnu raspravu izmjene Zakona o dječjem doplatku, kojim se od 1. srpnja ove godine bitno povećava dohodovni cenzus obitelji koje imaju pravo na doplatak.
Zbog toga bi, prema procjenama Ministarstva, dječji doplatak moglo primati do 150.000 djece više nego sada.
Prema novom Zakonu, dječji doplatak moći će primati sve obitelji s djecom čiji ukupni prihodi ne prelaze 2328 kuna po članu kućanstva. Sadašnji maksimalni cenzus iznosi 1663 kune po članu kućanstva.
Svi roditelji s troje ili više maloljetne djece koji ispunjavaju uvjete za dobivanje dječjeg doplatka ostvarit će i pravo na pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete u iznosu od 500 kuna mjesečno za svako dijete, piše Jutarnji.hr.
Iznosi dječjeg doplatka ostat će isti. Tako će obitelji s djecom čiji prihod po članu kućanstva ne prelazi 543 kune dobivati doplatak od 300 kuna mjesečno po djetetu, oni kojima se prihod po članu kućanstva kreće od 543 do 1120 kuna dobivat će doplatak od 250 kuna, a oni čiji je prihod od 1120 do 2328 kuna mjesečno (do sada do 1663 kune) imat će pravo na doplatak u iznosu od 200 kuna po djetetu.
Zakon je ispravio nepravdu prema kojoj su djeca imala pravo na dječji doplatak do kraja srednjoškolskog obrazovanja, ali najdulje do 19. rođendana. Zbog toga su bila zakinuta djeca na petogodišnjem srednjoškolskom obrazovanju, koja su školu završavala sa 20 godina. Za njih je uvedena iznimka i odobren im je doplatak.
No, nisu ispravljene nepravde vezane za pronatalitetni dodatak, na koje roditelji upozoravaju od njegova uvođenja.
Naime, na njega imaju pravo samo roditelji troje ili više maloljetne djece: u trenutku kad najstarije od troje djece u obitelji izgubi pravo na doplatak (završi srednju školu), računa se kao da obitelj ima samo dvoje djece te gubi pravo i na pronatalitetni dodatak iako se u većini slučajeva obitelj nastavlja brinuti o sve troje djece.
Druga je sporna stvar činjenica da država odobrava pronatalitetni dodatak samo za treće i četvrto dijete - ne i za peto, šesto ili svako sljedeće. Budući da takvih obitelji ima malo - prema popisu iz 2011. tek oko 4500 - roditelji traže da se dodatak isplaćuje i djeci višeg reda rođenja.
Zakon je upućen u hitnu proceduru te se njegovo izglasavanje očekuje do kraja svibnja.
Dječji doplatak je u 2017. godini koristilo oko 292.000 djece, a očekuje se da će se, zbog povećanja dohodovnog cenzusa, njihov broj nakon 1. srpnja povećati za oko 150.000. Radi se o oko 70.000 novih obitelji, koje će na ljeto moći zatražiti doplatak. Za to će se za sljedeću godinu u proračunu osigurati dodatna 362 milijuna kuna, čime će se iznos za dječje doplatke povećati na oko 1,8 milijardi kuna godišnje.
Isplata dječjeg doplatka u ingerenciji je Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u kojem se planira zaposliti 20 novih radnika kako bi se mogli u kratkom roku obraditi svi novi zahtjevi.
Kako do doplatka
Roditelji koji po novom cenzusu ispunjavaju uvjete morat će područnim službama HZMO-a, s obzirom na mjesto stanovanja, predati zahtjev na posebnom obrascu, koji je dostupan na stranicama www.mirovinsko.hr. U obrascu se navode osnovni osobni podaci podnositelja zahtjeva (roditelja ili skrbnika djeteta), njegov radni status, vrsta prihoda koje mjesečno ostvaruje, naziv i adresa poslodavca te osobni podaci o djeci za koju se traži doplatak.
Uz zahtjev će morati priložiti i presliku osobne iskaznice, rodni list i potvrde o vjenčanju ili razvodu, koje dokazuju njihov status, a skrbnici djece koji joj nisu roditelji morat će donijeti važeću odluku da skrbe o djeci. Na kraju trebaju priložiti potvrdu banke o broju tekućeg računa na koji će se isplaćivati doplatak za djecu. Za djecu za koju se traži doplatak trebat će priložiti izvadak iz matice rođenih ili rodni list.
Ako se radi o djetetu bez roditelja, djetetu s teškim invaliditetom ili djetetu poginulog branitelja - za koje je iznos dječjeg doplatka veći - treba priložiti i potvrde o tom statusu.
HZMO dokaze o ukupnom dohotku pribavlja sam od Porezne uprave službenim putem, ali podnositelj mora, ako on ili drugi članovi kućanstva ostvaruju takve prihode, priložiti potvrdu o plaći, mirovini ili drugom oporezivom dohotku ostvarenim u inozemstvu, zatim potvrdu poslodavca o isplaćenim naknadama zbog bolovanja na teret HZZO-a te potvrdu centra za socijalnu skrb o naknadi roditelja njegovatelja ili udomiteljskoj naknadi.
Radi li se o već postojećem korisniku dječjeg doplatka, oni sa 1. srpnja vjerojatno neće trebati donositi nikakve nove potvrde. Kao i prije, trebat će tražiti produljenje u razdoblju od siječnja do ožujka sljedeće godine. Uz zahtjev ne trebaju podnositi nikakve dokumente osim izjave da je stanje nepromijenjeno ili, ako je promijenjeno, podatke o tim promjenama (statusu korisnika ili djece, promjenama u broju članova kućanstva itd.).