Nacionalnim programom reformi nije predviđeno uvođenje poreza na nekretnine, ali jest kompletna priprema za njegovu implementaciju.
Večernji list donosi Vladin Nacionalni program reformi za 2018. godinu koji se sastoji od 57 mjera u 11 reformskih područja, a glavni su mu ciljevi jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
Vlada bi ga trebala usvojiti na sutrašnjoj sjednici, a Nacionalni program reformi se više može opisati kao sažetak lako provedivih mjera koje su uglavnom već na snazi (ili se nastavljaju), nego kao plan snažnih, novih strukturnih reformi. Iako je premijer Plenković lani u ljeto negativne reakcije na uvođenje poreza na nekretnine presjekao odgodom "za dogledno vrijeme, jer je potrebna dodatna pedagogija ne samo građana, nego i lokalne samouprave", Nacionalni program reformi otkriva da Vlada već ove godine nastavlja sa svim potrebnim aktivnostima za uvođenje tog poreza, piše Večernji.hr.
Svi preduvjeti za namet
Naime, planom nije predviđeno uvođenje poreza na nekretnine, ali jest kompletna priprema za njegovu implementaciju. Navodi se da su lani jedinice lokalne samouprave ažurirale podatke o nekretninama zbog čega se očekuje rast prihoda od oporezivanja nekretnina. Prethodna ažuriranja već su povećala prihode od komunalne naknade za 13 posto te prihod od poreza na kuće za odmor za 19,3 posto. Ne daju se rokovi, ali planira se novi sustav procjenjivanja vrijednosti nekretnina, koji bi omogućio masovnu procjenu.
Planira se i uvođenje cjenovnih blokova koji će biti glavni alat za pitanje parametra lokacije pri masovnim procjenama nekretnina, odnosno oni će dati osnovu za procjenjivanje tržišne vrijednosti nekretnina na temelju utjecaja lokacije na vrijednost nekretnine. Sve je to, zajedno sa sređivanjem zemljišnih knjiga, pretpostavka za uspješno uvođenje poreza na nekretnine, koji je jedini porez dovoljno izdašan da omogući dovoljno prihoda da se rastereti rad. U planu reformi računa se i na jaču aktivaciju državne imovine i bržu privatizaciju.
Među projekte koji se mogu razviti na neiskorištenoj državnoj imovini kao prioritetni su postavljeni TEF u Šibeniku, Hidrobaza, Saccorgiana i Muzil u Puli, Šepurine, Prukljan, Kupari, Aerodrom Stankovci i Češka vila u Visu. Cilj je da se realiziraju do 2020. Poznato je da će se do kraja godine ustrojiti, odnosno vratiti institucija Državnog inspektorata. Smatra se da će se objedinjavanjem inspekcija smanjiti broj nadzora za 30 posto te da će se za 20 posto smanjiti prekršajno procesuiranje radi počinjenja lakših prekršaja. Uvodi se eRačun u postupcima javne nabave što će dovesti do štednje 2,6 milijardi kuna godišnje. Kao jedna od reformi o kojoj se već puno govorilo planira se i već najavljeno revidiranje sustava plaća u državnom sektoru pri čemu bi se uvelo 12 platnih razreda i 12 platnih stupnjeva te ocjenjivane radnog učinka. Budući da je demografija trenutačno najveća rana hrvatskog društva, kao jednu od mjera pomoći obiteljima Vlada planira izmjenama Zakona o doplatku za djecu (upravo je u javnoj raspravi) pravo na dobivanje dječjeg doplatka uvesti za još 150.000 djece jer će se cenzus za dobivanje doplatka povećati s 50 na 70 posto proračunske osnovice. Kao jedan od mehanizama borbe protiv korupcije, ali i na inzistiranje EK, Vlada u programu reformi najavljuje da će do kraja godine izraditi zakon o zaštiti zviždača kako bi se osobe koje prokazuju korupciju i kriminal zaštitile. Vlada se Nacionalnim programom reformi obvezuje da će zakonskim i drugim mjerama povećati udio odraslog stanovništva u aktivnosti obrazovanja.
Prosjek u EU je 9 posto odrasle populacije koja se i dalje educira, a u Hrvatskoj smo tek na 2,7 posto. Cilj je taj udio do 2020. povećati na pet posto. Kada je riječ o povlačenju novca iz fondova EU, krajem veljače bilo je ugovoreno 36,8 posto dodijeljenih sredstava za razdoblje od 2014. do 2020., odnosno oko 3,95 milijardi eura europskih sredstava. Korisnicima je pak do sada isplaćeno 980 milijuna eura, tek malo više od devet posto dodijeljenih sredstava. Kroz postojeće operativne programe te u okviru programa Europske teritorijalne suradnje za razdoblje 2014.-2020., za pet slavonskih županija, u razdoblju od listopada 2016. do veljače 2018., ugovoreno je 29,60 posto sredstava, odnosno 5,5 milijardi kuna. Nacionalni program reformi prati i Plan konvergencije, kojim se definiraju makroekonomski pokazatelji i stanje javnih financija, a on projicira rast od 2,8 posto za tekuću godinu. To znači da će se kreirati oko 10 milijardi kuna nove gospodarske aktivnosti, a udjel javnog duga u BDP-u trebao bi nastaviti padati po stopi od 2,5 do 3 posto godišnje. Lani je RH zabilježila prvi suficit opće države od 2,75 milijardi kuna, a javni je dug pao na 78 posto BDP-a pa mu je i apsolutni iznos niži nego krajem 2015. Krajem ove godine pao bi na nešto više od 75 posto. Time premašujemo zahtjeve za uvođenje eura po kojima se udjel javnog duga u BDP-u mora smanjivati brže od 1 posto BDP-a godišnje. Iako Ministarstvo financija predviđa usporavanje rasta na 2,7 posto u 2019., a potom na 2,5 posto, trend bi se mogao preokrenuti uz pomoć reformi.
