Najbolje ga podnose mlađi radnici, a najteže pada onima s djecom.
Vlada RH prošli tjedan je objavila nacrt Nacionalne demografske revitalizacije, u okviru kojeg je skupina od 16 stručnjaka osmislila i predložila stotinjak mjera koje, između ostalog, za cilj imaju unaprijediti i osuvremeniti porezni sustav i radno zakonodavstvo.
Ekspertni tim ovim je nacrtom predvidio i regulaciju zapošljavanja na određeno, predlažu da se tvrtkama ograniči potpisivanje ugovora na određeno na 5 posto od ukupnog broja ugovora, a u strategiji se traži i ponovno razmatranje rada nedjeljom, prenosi Poslovni.hr.
U Velikoj Britaniji nedavno je provedeno istraživanje o utjecaju rada vikendom na privatni život radnika koje je pokazalo da takav oblik rada uz sebe veže negativne posljedice.
''Najugroženiji su radnici koji imaju djecu jer ih rad vikendom sprečava u obiteljskim obvezama. Mlađi radnici bolje podnose rad vikendom ako to vide kao mogućnost napredovanja, kao i radnici koji dobrovoljno odlučuju hoće li raditi vikendom, ali takvih je vrlo malo. Iako je istraživanje pokazalo da neki ljudi rad vikendom podnose bolje, a neki lošije, autor zaključuje da regulacija radnog vremena mora limitirati oblike rada koji imaju negativne učinke, čak i ako radnici žele raditi u tim uvjetima'', o istraživanju je rekla prof. Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar.
Regulacija rada vikendom u Europi
Iako rad vikendom spada među oblike rada s negativnim učincima, u Hrvatskoj čak trećina zaposlenog stanovništva radi nedjeljom, dok je na razini EU četvrtina radnika primorana raditi nedjeljom.
Godišnje izvješće Eurofounda o radnim uvjetima u EU govori o novostima u regulaciji rada noću, vikendima ili praznicima, te se navodi da je Malta uvela restrikcije pa radnici smiju odbiti rad u to doba, a Slovenija je ograničila broj nedjelja kojima radnik smije raditi na 15 godišnje.
Nedjeljom se, uz nužne iznimke, brani rad u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Francuskoj, Švicarskoj, Grčkoj i Nizozemskoj. Poljska će ga zabraniti 2020., a ograničenja rada nedjeljom imaju Cipar, Finska, Malta, Portugal i Španjolska. U Švedskoj se rad nedjeljom plaća dvostruko.
Nemamo reguliran balans života i rada
Ta je tema aktualna i za nas sad kad se govori o produljenju radnog vijeka. Preduvjeti za dulji radni vijek su dobro zdravlje radnika, zadovoljstvo uvjetima rada i balansirani odnos rada i života. Podaci europskog istraživanja kvalitete rada pokazuju da smo pri dnu zemalja EU po balansiranom odnosu rada i života i fleksibilnosti radnog vremena. Spadamo i u pet zemalja, uz Cipar, Litvu, Poljsku i Luksemburg, koje u kolektivnim ugovorima nemaju reguliran balans života i rada - kaže Kaliterna Lipovčan.
Izvor: Poslovni.hr
