Posljedica je to loše poduzetničke klime, manjak novca i iseljavanja.
Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što predstavljan pad od gotovo 15 posto.
Tijekom 2019. godine preko servisa Hitro.hr, pokazuju podaci Fine, osnovano je ukupno 5914 poslovnih subjekata. Godinu ranije preko istog je servisa osnovano 6822 tvrtki i obrta, dok je u 2017. godini broj osnovanih poslovnih subjekata preko tog servisa bio (sada nedostižnih) 7.081. Smanjenje je, dakle, bilo prisutno i u 2018. godini u usporedbi s 2017. godinom, no ono se u prošloj godini znatno ubrzalo, prenosi Jutarnji list.
Posebno velik pad bilježe obrti: dok ih je u 2017. godini preko servisa Hitro.hr osnovano 245, a u 2018. godini 128, lani ih je pokrenuto samo 48. U odnosu na 2018. godinu, lani ih je, dakle, osnovano čak 62,5 posto manje.
Pad u odnosu na 2018. godinu bilježi i osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću (j. d. o. o.). Njih je u 2018. godini preko servisa Hitro.hr osnovano 4347, dok ih je lani osnovano 3498, ili gotovo petinu manje. S druge strane, u 2019. godini je neznatno porastao broj društava s ograničenom odgovornošću (d. o. o.): njih je u 2018. godini preko servisa Hitro.hr osnovano 2347, a lani 2368, što je oko jedan posto više.
Prevelik državni sektor
Za pad broja tvrtki osnovanih preko servisa Hitro.hr u prošloj godini ekonomisti prst upiru u lošu poduzetničku klimu u Hrvatskoj, ali i u masovno iseljavanje, koje je dovelo do toga da u pojedinim hrvatskim općinama više ni nema poduzetnika. Uz to, upozoravaju da je u Hrvatskoj prevelik državni sektor, koji istiskuje privatnu inicijativu. U takvim okolnostima ništa, pa ni mogućnost brzog osnivanja tvrtki putem servisa Hitro.hr, ne može puno pomoći.
„Radi se o kombinaciji niza faktora, koji su u Hrvatskoj prisutni već više od dva desetljeća, a koje je dodatno pojačalo iseljavanje. Hrvatska ekonomija jednostavno nije poticajna za startupove“, ističe Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Upozorava kako su u Hrvatskoj ograničene mogućnosti financiranja novih poduzetničkih ideja putem venture capital fondova, koji na Zapadu igraju veliku ulogu u prvim poduzetničkim koracima ljudi s idejama, no kojima nedostaje novac kako bi zaplovili poduzetničkim vodama. K tome, dodaje Novotny, i poticaji za samozapošljavanje koje država daje nezaposlenima ovdje su razmjerno mali. Drugim riječima, razvoju poduzetništva u Hrvatskoj velika je prepreka nedovoljno izgrađena infrastruktura, s posebnim naglaskom na financije, iako je i na tom planu u posljednje vrijeme primjetan određeni napredak.
No, možda i veću prepreku jačem razvoju poduzetništva u Hrvatskoj Novotny vidi u i dalje prevelikoj birokratiziranosti. Administrativne barijere u Hrvatskoj i dalje su, upozorava on, velike, a propisi su komplicirani i često se mijenjaju.
„Poduzetnička klima kod nas je i dalje loša. Dok je vani, kada je riječ o administriranju riječ, pravilo "vidimo se jednom godišnje", kod nas je uobičajeno da inspekcije dolaze u tvrtke čim one krenu s poslovanjem, a tu su i posjeti koje poduzetnici moraju obavljati raznim državnim institucijama“, napominje Novotny.
Smatra da bi mlade ljude više trebalo usmjeravati u poduzetničke vode, kako im cilj ne bi bio da nakon završetka školovanja posao traže u javnom sektoru, već da se odluče na pokretanje vlastitog biznisa. Iako i na tom planu posljednjih godina ima promjena, one su još uvijek, zaključuju ekonomisti, nedovoljne. Dok se te promjene ne dogode, Hrvatsku će svijet i dalje percipirati kao zemlju u kojoj je privatnicima teško i skupo poslovati, a glavnu ulogu u ekonomskom životu igra država.
Izvor: Jutarnji list
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!