Potrebno je osigurati brzu realizaciju mjera, poručuje predsjednica HUP-a.
Osim ocjene novih Vladinih mjera, predsjednica HUP-a Gordana Deranja je u intervjuu za Jutarnji list otkrila je i koje dodatne mjere poslodavci očekuju od Banskih dvora, ali i od lokalnih vlasti.
HUP je podržao travanjski paket Vladinih mjera za pomoć gospodarstvu u koronakrizi. Ipak, iz prvih reakcija bilo je jasno da imate i primjedbe, odnosno da je vaša podrška uvjetna. Koje su vaše primjedbe i što još očekujete od Vlade?
Vlada je izašla s dobrim mjerama koje mogu konkretno pomoći kompanijama da prežive ovu krizu. Ne ustručavamo se pohvaliti Vladu kad to zaslužuje, dapače, želimo što više takvih situacija. Prvi paket nije davao dovoljnu podršku i sigurnost poduzetnicima, ali ovaj drugi pokazuje da je Vlada čula što joj poručujemo i da je spremna značajnije pomoći gospodarstvu. Naravno, odmah smo počeli razmišljati o provedbi i istaknuli da je važno osigurati brzu realizaciju mjera. Pomoć treba biti lako dostupna i administrativno jednostavno ostvariva. Ovo nije vrijeme za velike papirologije i komplicirane, teško prohodne procedure. Poduzetnici su u teškoj situaciji jer ne znaju koliko će ovo trajati, nemaju prihoda ili oni znatno padaju, a treba sačuvati ljude i radna mjesta.
Suprotno tezama nekih sindikalista da se poslodavac jedva čeka riješiti radnika i misli samo na sebe, istina je drukčija. Svaki uspješan i dobar poduzetnik i poslodavac želi zadržati i sačuvati svog dobrog radnika. Sada, s ovim mjerama, lakše će se disati. Ali, kriza neće brzo završiti i trebat će poduzeti i dodatne napore da se pomogne da što više tvrtki preživi sa što manje otpuštanja. Upozorili smo odmah da su parafiskalni nameti također velik trošak, kao i da lokalne vlasti moraju sa svoje strane rasteretiti kompanije. Osobito je teško najmanjima, ali i sve druge tvrtke će biti pogođene.
Prvim paketom Vladinih mjera, kako i sami ističete, niste bili zadovoljni. Koje od novih Vladinih mjera ocjenjujete kao najkorisnije za hrvatske tvrtke i što će one značiti za poslovanje hrvatskih tvrtki? I koliko će radnih mjesta spasiti, s obzirom da se brojno stanje na burzi rada u posljednja dva tjedna znatno povećalo?
Da, kriza je vrlo brzo eskalirala pa je prvi paket mjera u trenutku kad je stupio na snagu već bio nedovoljan. Sada je novim paketom napravljena nužna i dobra korekcija. U ovim okolnostima važno je gledati cjelinu jer samo jedna mjera jednostavno nije dovoljna.
Mi smo već od kraja veljače Vladi svakodnevno slali prijedloge i mjere, uvažavajući probleme i potrebe svih industrija i svih kompanija, od najmanjih do najvećih. Povećanje iznosa plaće koju isplaćuje država i preuzimanje plaćanja doprinosa pomoći će brojnim tvrtkama, PDV po naplati je također sada iznimno važna stavka, kao i razumijevanje važnosti maksimalnog otpisa i manjim dijelom odgode svih poreznih davanja, ovisno o tome koliko padaju prihodi. Među mjerama za turizam trebaju se uvrstiti mjere podrške nautičkom sektoru, to nedostaje.
Ujedno mislimo da bi Vlada trebala pokazati razumijevanje prema svim mikro i malim poduzetnicima koji su zbog prestanka poslovanja ili velikih teškoća već otpustili radnike jer nakon prvog paketa mjera nisu vidjeli druge mogućnosti s obzirom da je pomoć bila nedovoljna. Dajte im priliku da koristeći nove mjere vrate ljude na posao i da oni ipak zadrže radna mjesta.
Jeste li iznenađeni što se u dva dosadašnja paketa mjera samo 'zagrebalo' po nekim problemima na koje HUP upozorava već godinama? Mislimo tu ponajprije na parafiskalne namete, ali i na teritorijalni preustroj...
Neporezna davanja i nameti dugogodišnja su boljka hrvatskoga gospodarstva, mi o tome govorimo već desetljećima. Nevjerojatno, ali njihov se broj godinama ne može utvrditi. Premijer je sada naveo, čini mi se, 448, od čega 20-ak 'kompleksnijih' i najavio da će se o tome razgovarati. Smatramo da sada u krizi treba zamrznuti plaćanje što većeg broja tih nameta i odmah krenuti u konačnu reviziju kako bi se napokon dio trajno ukinuo, a dio značajnije smanjio.
Hrvatska je očito ušla u recesiju. Koliko će ona, prema Vašem mišljenju, trajati i kakve će biti posljedice? Koje poteze vlasti tu očekujete?
Teško je predvidjeti posljedice i trajanje ekonomske krize dok još ne znamo kraj korone. Sigurno će dobrom dijelu kompanija trebati barem godina da se uhvati stabilniji zamah u poslovanju. Sve ovisi o tome koliko će posao pasti i kakve će biti okolnosti kad se počnemo vraćati u normalu. Recesiju su sada izazvale izvanredne okolnosti. Našli smo se u problemima iz kojih moramo izaći zajedno - država, javni i privatni sektor. Vlada već sada mora razmišljati i o tom vremenu u kojem će biti ključno osigurati podršku kroz povoljne kreditne linije i mogućnosti reprograma. I tada će biti važno da troškovi poslovanja budu što niži i da se okruženje za poslovanje učini što boljim. Sve ono o čemu smo govorili prije krize opet se vraća na dnevni red.
U privatnom sektoru će biti korekcija plaća, a morat će ih biti i u javnom.
Kako gledate na mogućnost izmjena radnog zakonodavstva? Sindikati su odlučno protiv, a iz Vladinih krugova najprije su dolazile najave u tom smjeru, a onda se od toga odustalo te je rečeno da se takvo što može provesti samo dogovorom svih partnera u socijalnom dijalogu.
HUP je više puta isticao da javni sektor mora podnijeti dio tereta ekonomske krize. U privatnom sektoru će biti korekcija plaća jer ih mora biti s obzirom na pad prihoda, a isto tako mora ih biti i u javnom sektoru. U privatnom sektoru poslodavci dodatno nagrađuju sve koji sada najviše vuku, pa isto treba napraviti i u javnom. Oni koji rade više trebaju biti plaćeni više, oni koji trenutačno ne rade, ili rade znatno manje, ne mogu primati ista primanja. Moramo omogućiti poslodavcima - privatnim i javnim - da korekcije u primanjima i nekim drugim materijalnim pravima u ovim okolnostima mogu provesti brzo i jednostavnije nego inače - jer su okolnosti izvanredne. O tome treba razgovarati na GSV-u, konstruktivno i odgovorno.
Izvor: Jutarnji list
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
