Očekivani pad potražnje za kreditima u skladu je s prognozama da Hrvatsku čeka pad BDP-a od 9 posto.
Male i srednje kompanije u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (CESEE) suočit će se ove godine sa znatno strožim kriterijima odobravanja kredita u bankama, jedan je od glavnih zaključaka istraživanja Europske investicijske banke (EIB) piše Poslovni.hr.
K tome, udjel nenaplativih kredita opet će početi rasti, prvi put od 2015. godine. Kako stoji u istraživanju, banke u CESEE regiji zbog pandemije koronavirusa suočit će se s najgorim poslovnim okruženjem od financijske krize 2007. i 2008. godine.
U posljednjih šest mjeseci banke u regiji svjedočile su solidnoj potražnji za kreditima, a pružale su nešto labavije uvjete kreditiranja.
Međutim, EIB-ovo istraživanje među 90 banaka došlo je do zaključka da zajmodavci očekuju oštar pad potražnje za financiranjem, ali i značajno zaoštravanje uvjeta odobravanja te sukladno tome pad stope odobrenih kredita.
Banke očekuju da će prvenstveno kućanstva smanjiti potražnju za kreditiranjem, a ne toliko korporativni sektor.
No, postojeći kreditni portfelj počet će se opet kvariti, s obzirom da 64 posto banaka očekuje rast stope loših kredita tijekom drugog polugodišta.
Što se tiče Hrvatske, u EIB-u ističu kako se naše bankovno tržište uoči pandemije moglo pohvaliti solidnom profitabilnošću s obzirom da je u posljednjih šest mjeseci više od polovice stranih bankovnih grupacija izvijestilo o višem povratu na kapital.
S obzirom da je cjeloviti utjecaj pandemije još nejasan, u idućih šest mjeseci banke očekuju pad tržišne dinamike čak ispod regionalnih trendova.
To je u skladu s prognozama da će Hrvatska iskusiti jednu od najdubljih recesija u regiji, s padom BDP-a od 9 posto.
Dok će na kreditiranje građanstva snažno negativno utjecati potonuće osobne potrošnje, viša potražnja može doći od izvanrednih potreba za likvidnošću kompanija koje su morale zaustaviti poslovanje, podržane i fiskalnim poticajima.
Da bi se banke u CESEE regiji vratile na razine prije krize te da bi mogle financirati gospodarstvo, podrška kroz instrumente kao što je Europski jamstveni fond bit će ključna, smatra EIB-ova ekonomistica Debora Revoltella.
Izvor: Poslovni.hr
