Pripadate li vi jednoj od ove dvije skupine radnika?
U današnje vrijeme zbog svakodnevnih karijernih izazova te stapanja granice između posla i slobodnog radnog vremena, ponekad se javlja osjećaj kako radimo 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.
Upravo to izmicanje granice, nekadašnje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, ima negativan odraz posebno prema našem zdravlju. Prema istraživanju Američkog instituta za stres, 80% radnika se osjeća pod stresom na poslu, a zahtjevni poslovi povećavaju rizik od ozljeda na radnom mjestu, oštećenja imunološke funkcije, kardiovaskularnih bolesti, depresije, pa i samoubojstva, piše portal womeninadria.
S druge strane, oni koji ulože svoje dodatno vrijeme te daju prednost karijerama ispred privatnog života, često budu nagrađeni za to. Prema izvješću West Monroe Partnersa iz 2018., pritisak i želja za radom i uspjehom su toliko stvarni da se više od polovice američke radne snage osjeća neugodno uzimati slobodno vrijeme, čak i za vrijeme praznika. Zato ne čudi podatak da se 48% zaposlenih Amerikanaca opisuju kao moderni „radoholičari“, prema anketi The Vision Councila. Pritisak na kontinuirano izvođenje i neprekidna dostupnost otežavaju definirati što je zdrava razina ambicije u karijeri. No, jedno je šaljivo nazivanje „radoholičari“ od strane kolega, a drugo je (i ozbiljnije!) pokazivanje ponašanja ove ovisnosti.
Izlaže se 5 ključnih razlika između generalizacije skupine „radoholičari“ ili marljivi radnici, pa pročitajte koji su, kako bi mogli mirno zaklopiti laptop na kraju radnog vremena.
Radoholičari svakodnevno rade preko vremena
Radoholičari se smatraju ovisnicima. Oni koji pate od ovisnosti o radu se osjećaju primoranima raditi i nakon završetka radnog vremena. Oni rade i dok su na bolovanju, godišnjem odmoru ili za vrijeme praznika. Tu nije riječ o impresioniranju šefa nego o ublažavanju kompulzivne potrebe.
Jedno je iscrpiti se nakon napornog dana, ali ako se većinu dana osjećate iscrpljeno, vrijeme je da preispitate svoje preopterećenje te razmislite možete li koji zadatak maknuti s rasporeda. Budite iskreni sa svojim nadređenima u vezi s vašim ograničenjima.
Ne uživaju u svome poslu
Iako može biti prerušeno u strast ili nagon, većina radoholičara ne voli to što radi. U stvarnosti je radoholizam poput svake druge ovisnosti. Ljudi se daju u karijeru kako bi izbjegli bol ili nelagodu u nekom drugom dijelu svog života te zbog toga posao čine središtem svoga svijeta. Stavljaju ga prije društvenih događanja, užitka, pa čak i svog zdravlja.
Češće doživljavaju fizičke učinke „izgaranja“
Zanemarivanje njihovog zdravlja dovodi do čestih izgaranja. Istraživanje časopisa Journal of Psychosocial Nursing and Mental Health Services pokazalo je da su radoholičari pod velikim rizikom od depresije, lošeg zdravlja, smanjenog zadovoljstva životom te obiteljskih i partnerskih problema. Što je više posla, to su problemi gori.
Nisu timski igrači
Istraživanje je pokazalo da radoholičari pokazuju „stalni poriv da dokažu najbolje“, što čine pokušavajući nadmašiti i nadmudriti druge. Takvo ponašanje rezultira minimalnim socijalnim vezama i nesposobnošću dobrog rada s drugima.
I manje su produktivni
Iako su nezdravo opsjednuti svojim poslom, radoholičari su najčešće najmanje produktivni članovi tima. Prema knjizi dr. Briana E. Robinsona „Chained to the desk“ (Prikovani za stol), preopterećuju svoj raspored, odbijaju delegirati i često su neorganizirani, radoholičari imaju tendenciju da rade manje od ostalih zaposlenika.
Većina samoprozvanih “radoholičara” su ljudi koji su dopustili da njihova ravnoteža između poslovnog i privatnog života izmakne kontroli. Ako vam se učini da imate veze s bilo kojom od ovih tendencija, razmislite o potrazi za pomoći.
Izvor: women in adria
