Objavljeni su rezultati Finine analize.
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u Hrvatskoj je od 2004. do 2020. stalno rasla u gotovo svim segmentima, od prihoda do broja zaposlenih, no u 2020. je zbog pandemije došlo do pada i poduzetnici su u toj djelatnosti iskazali ukupni neto gubitak od 3,4 milijarde kuna.
Pokazuje to uz ostalo Finina analiza rezultata poslovanja poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – presjek 2004.-2009.-2014.-2020. godine, u kojoj se za svaku od tih godina iznose podaci o broju poduzetnika i zaposlenih, ukupnim prihodima i rashodima, dobitima i gubicima, izvozu itd.
Najviše poduzetnika u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane bilo je u 2020., nešto više od 13 tisuća, s time da im se brojnost povećavala od 2004., kada ih je bilo najmanje, oko tri tisuće.
Više poduzetnika značilo je i više zaposlenih, čiji je broj rastao svake promatrane godine, odnosno sa oko 36 tisuća u 2004., na više od 65 tisuća u 2020. godini.
Ukupni prihodi rasli
Najviši ukupni prihodi poduzetnika u toj djelatnosti (skraćeno turizma i ugostiteljstva) prema analizi Fine su među promatranim godinama (ili svakih pet) bili u 2014., kada su iznosili 19,1 milijardu kuna, što je bilo i 9,1 milijardu kuna više nego su uprihodili u 2004. godini.
Ti su prihodi s obzirom na rekordne rezultate turizma u 2019. zasigurno porasli dodatno u 2019., za što u analizi nema podatka, ali ima za 2020. u kojoj su zbog pandemije bili manji i od oni iz 2014. te iznosili 17,6 milijardi kuna.
Uz prihode rasli su i ukupni rashodi, koji su za svaku promatranu godinu bili nešto iznad ukupnih prihoda – za 2004. su iznosili 10,2 milijarde kuna, za 2009. oko 13,8 milijardi kuna, za 2014. 19,3 milijarde, a za 2020. 21,3 milijardu kuna.
To je svake godine značio i negativni (ukupni) konsolidirani financijski rezultat ili gubitak djelatnosti, koji se sa 298,3 milijuna kuna iz 2004., u 2009. povećao na 989 milijuna kuna (što je bila i globalno ekonomski kriza godina, pa i za turizam), ali je u 2014., kada su ostvareni i najveći ukupni prihodi, gubitak ‘pao’ na samo 493,9 milijuna kuna. U 2020. gubitak je najveći, 3,4 milijarde kuna, zbog negativnog utjecaja pandemije na putovanja i povezane sektore.
Investicije u imovinu stabilno uz porast broja zaposlenih i plaća
Investicije u toj djelatnosti u novu dugotrajnu imovinu u svakoj su promatranoj godini bile stabilne, nešto iznad dvije milijarde kuna po godini, pa i u pandemijskoj 2020., kada su iznosile 2,08 milijardi kuna. Najviše se investiralo, 2,7 milijarde kuna, opet u 2014., dok je to u 2009. i 2004. bilo po oko 2,3 milijarde kuna.
Investiralo se i u novo zapošljavanje, pa se, po Fininoj analizi, brojka od 36 tisuća zaposlenih kod poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu u 2004. povećala na 43,5 tisuća u 2009., pa na 54 tisuće u 2014. U 2020. broj zaposlenih se povećao na više od 65 tisuća, što je, kako navode Finini analitičari, 81,3 posto više zaposlenih u odnosu na 2004. godinu.
Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom su također rasle – 2004. ta je plaća iznosila 3.281 kunu, u 2009. je prvi puta prešla 4.000 kuna, na 4.057 kuna, da bi u 2014. porasla na 4.297 kuna, a u 2020. na 4.657 kuna.
Iako je ta plaća u 2020. bila za 42 posto veća u odnosu na plaću obračunatu u 2004., ipak je, kako navode iz Fine, bila za 22 posto manja nego prosječna mjesečna neto plaća poduzetnika RH (koja je bila 5.971 kuna).
Izvor: Hina
