U pandemijskom razdoblju hrvatski građani su osjetno povećali svoje financijsko bogatstvo. Rezultat je to povećane štednje zbog neizvjesnosti i manjih mogućnosti potrošnje s jedne te smanjene potražnje za kreditima s druge strane - prenosi Tportal.
Samo prošle godine financijska imovina hrvatskih kućanstava povećana je za gotovo 50 milijardi kuna dok je kreditna zaduženost porasla za tek 5,5 milijardi kuna.
Pokazuje to najnovije izvješće Hrvatske narodne banke, prema kojem je krajem prošle godine ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula 586 milijardi kuna. To znači da svaki hrvatski građanin u prosjeku raspolaže sa 150 tisuća kuna.
Pritom treba naglasiti da financijska imovina ne uključuje nekretnine u vlasništvu građana, a one predstavljaju najvredniji dio imovine kućanstava, s obzirom na to da se najveći dio kuća i stanova nalazi u vlasništvu pojedinaca.
Uz to, poznato je da hrvatski građani značajan dio financijske imovine drže u kešu. Prema podacima HNB-a, izvan sustava banaka u optjecaju je oko 35 milijardi kuna gotovine, pa i to treba dodati financijskoj imovini kako bi se dobila kompletna slika bogatstva kojim raspolažu hrvatska kućanstva.
Vrijednost financijskih ulaganja i štednje gotovo je četiri puta veća od obveza po zajmovima, a neto vrijednost financijske imovine dosegnula je 430 milijardi kuna.
Kada je riječ o strukturi imovine, Hrvati nisu pretjerano skloni rizičnim ulaganjima. Gotovo polovina financijske imovine (292,5 milijardi kuna) drži se u bankama u vidu oročenih depozita i gotovine. Pritom je u posljednje vrijeme uočljiv trend smanjenja oročavanja s obzirom na minorne kamatne stope na štednju.
U posljednje dvije pandemijske godine računi u bankama podebljani su za 44 milijarde kuna ili 17,7 posto.
Značajan dio financijske imovine građana plasiran je u mirovinsku štednju te je krajem prošle godine ona premašila 140 milijardi kuna.
Najveći dio (133 milijarde kuna) odnosi se na obveznu mirovinsku štednju (II. mirovinski stup) dok dobrovoljna štednja za mirovinu nije uzela većeg maha, unatoč državnim poticajima. U otvorenim i zatvorenim fondovima III. mirovinskog stupa vrti se tek 7,7 milijardi kuna.
U štedna životna osiguranja kao alternativni vid dugoročnog ulaganja za starost Hrvati su plasirali oko 20 milijardi kuna. Financijska imovina u mirovinskim i životnim osiguranjima u protekle dvije godine porasla je za dvadesetak posto.
U dionice i investicijske fondove hrvatski građani uložili su oko 112 milijardi kuna. Ovaj segment bilježi najsporiji rast, što ukazuje na nesklonost rizičnijim oblicima ulaganja.
Prema zadnjem Allianzovu izvješću o globalnom bogatstvu, koje obuhvaća podatke za 2020. godinu, s neto financijskom imovinom po stanovniku od 12.510 eura Hrvatska na ljestvici najbogatijih zemalja zauzima 32. mjesto.
Naša država je šesta najbogatija među zemljama tzv. nove Europe, iza Slovenije (25.), Češke (26.), Estonije (27.), Mađarske (30.) i Litve (31.), a prilično ispred Bugarske (35.), Poljske (37.), Slovačke (38.) i Rumunjske (40.).
Vodeću poziciju drži SAD s 218.470 eura financijske imovine po stanovniku, a u prvoj petorci još su Švicarska (212.050 eura), Danska (149.240 eura), Nizozemska (128.560 eura) i Švedska (124.760 eura).
Izvor: Tportal
