U Hrvatskoj je sudjelovanje žena u radnoj snazi jedno od najnižih – 66% u radno aktivnom stanovništvu u odnosu na 73% u EU
Porazna je činjenica da žene u EU imaju 13% manju plaću od muškaraca, u Hrvatskoj oko 10%. Jedan od posljednjih prijedloga kako riješiti taj problem jest da plaće u EU budu transparentne kako bi se uklonile razlike u primanjima između žena i muškaraca, ali i da mjere za osiguranje jednakih primanja za isti rad zahvate veći broj tvrtki, kaže glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore (HGK) i članica Odbora za proračun Eurochambresa Marina Rožić. U intervjuu za Večernji list, Rožić je progovoria o ulozi HGK u poticanju rodne ravnopravnosti žena u biznisu, osnaživanju žena poduzetnica i njihovoj zastupljenosti na upravljačkim pozicijama, najnovijim trendovima po pitanju ekonomske neovisnosti žena u EU.
Na nedavnoj skupštini Eurochambresa (Udruge europskih trgovinskih i industrijskih komora) u Bruxellesu, usvojen je novi statut i Rules of procedure koji predviđa veću zastupljenost žena u predsjedništvu i upravnom odboru te organizacije. Je li to ujedno poruka i komorama koje udruga okuplja oko sebe?
To je svakako poruka komorama članicama, ali i svima u poslovnom sektoru da uvijek prilikom donošenja odluka o upravljačkim pozicijama vodimo računa i o načelu ravnomjerne zastupljenosti spolova. Odredba o većoj zastupljenosti žena dodana je u Članak 2 Rules of procedure iako bismo bili najsretniji da se i bez zakonskog normiranja poštuju prava žena na rast i razvoj u poslovnoj zajednici.
HGK kao suorganizator 30. i 31. svibnja u ime Eurochambersove mreže žena održati dvodnevno događanje Osnaživanje žena poduzetnica. Koji je cilj ovog događanja?
Cilj je okupiti žene poduzetnice diljem Europe i omogućiti im da izravno razgovaraju o temama koje trebaju primijeniti na svoje poslovne modele kako bi se prilagodile poslovnom svijetu koji se brzo razvija, a to su ekonomska, digitalna, društvena i zelena tranzicija. Događanje će otvoriti Martha Schultz, dopredsjednica Austrijske federalne gospodarske komore i predsjednica EWN mreže i Martina Dlabajová, članica Europskog parlamenta, a na njemu će sudjelovati i hrvatske poduzetnice Dorotea Effenberger iz Tahografa i Kristina Šorić iz Rochester Institute of Technology te bivša ministrica Pave Župan. U okviru dvodnevnog događanja bit će održane radionice na kojima je predviđeno predstavljanje inicijativa i dobrih praksi po pojedinim temama.
Na koji način Eurochambres može potaknuti temu rodne ravnopravnosti i među tvrtkama u EU? Kako primjerice HGK te smjernice može poticati na lokalnoj razini?
Uloga Komore je da svoje članice u što većoj mjeri educira o rodnoj ravnopravnosti kao jednom od ključnih elemenata po kojima će se sve snažnije pratiti atraktivnost neke tvrtke na tržištu. Već neko vrijeme se na međunarodnoj, pa i lokalnoj razini, intenzivno govori o implementaciji ciljeva održivosti te okolišnih, društvenih i upravljačkih kriterija (ESG) u tvrtkama. Kad govorimo o rodnoj ravnopravnosti, upravo je i to jedna od ključnih tema u sklopu ESG kriterija. Naime, društveni se kriteriji referiraju na uvjete rada, uključivost i ljudska prava, dok upravljački faktori u fokusu imaju sastav uprave u pogledu rodne ravnopravnosti. Poslovanje prema ESG kriterijima je važno za tvrtke jer im to pomaže i da u što većoj mjeri budu spremne kada se na europskoj razini standardizira nefinancijsko izvještavanje. A ono je ključno za privlačenje ulaganja i ostvarenja prava na mogućnost korištenja izvora financiranja.
Koji su najnoviji trendovi kad se govori o ekonomskoj neovisnosti žena u EU?
Velik je naglasak trenutno na prijedlogu o obvezujućim mjerama za transparentnost plaća koji je EK iznijela prošle godine. Europski je parlament u međuvremenu zatražio da mjere za osiguranje jednakih primanja obuhvate i manja poduzeća te se ide u smjeru pregovora s Vijećem EU o prijedlogu Direktive o transparentnosti plaća koji je iznijela Komisija. Predložena Direktiva se usmjerava na dva ključna aspekta jednakih plaća - mjere za osiguravanje transparentnosti plaća i bolji pristup pravdi za žrtve diskriminacije u plaćanju. Zaista vjerujem i nadam se da ćemo na razini EU, većom transparentnošću, riješiti i pitanje nejednakih primanja na rodnoj osnovi. Naime, još prije nekoliko godina je istraživanje Eurobarometra pokazalo da se dvije trećine radnika zalaže za objavu prosječnih plaća prema vrsti posla i spolu u njihovoj tvrtki.
Kako gledate na poziciju žena na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj?
Benefiti žena u upravljačkim tijelima za biznis su jasni. Osim financijskih povrata, jer istraživanja pokazuju da, ako je udio žena u odborima tvrtki od 30 do 40%, tvrtke imaju veće izglede za bolje financijske rezultate i veći povrat, tu su i bolji ESG rezultati koji se odnose na okoliš i društvo. Zadnje istraživanje iz prosinca 2020. pokazalo je da su u tvrtkama gdje žene imaju 30% udjela u odborima, ujedno i snažniji pomaci prema rješavanju posljedica klimatskih promjena i pokretanju inovacija. Hrvatska, kao članica međunarodnih organizacija, prvenstveno EU, obvezna je integrirati vrijednosti održivog razvoja unutar svojih zakonodavnih okvira. U kontekstu Ciljeva održivog razvoja, posebice Cilja 5, koji se tiče ravnopravnosti spolova, naša država i dalje stoji jako loše. Kad govorimo o ženama na upravljačkim pozicijama, žene kao menadžeri ostvaruju bolje poslovne rezultate, ali su marginalizirane prilikom odabira članova uprava, a posebice pozicija predsjednika uprava.
Mislite li da je za pomicanje situacije na bolje, kad govorimo o rodnoj ravnopravnosti, dovoljno fokusirati se na kvote i upute koje dolaze iz europskih i svjetskih organizacija?
Danas mnoge organizacije zaista puno rade na području ravnopravnosti žena. I to svakako ohrabruje. No, postoji i jedan segment koji teško možete staviti u nefinancijske izvještaje, nije mjerljiv, a važan je – a to je, na kraju dana, osobni pristup. Žene uvelike ovise o tome kakav mentalitet prevladava u upravi neke organizacije, na koji im se način obraća, primjerice, deset različitih direktora ili članova uprave u tvrtki… A tu još uvijek ima raznih situacija. Jer pitanje rodne ravnopravnosti je i pitanje kulture – kulture društva i kulture organizacije. Ako muškarci na čelnim pozicijama pokazuju da se primjereno ponašaju i komuniciraju prema svojim kolegicama, onda je to kultura koja će se širiti dalje. I na tome još puno moramo raditi.
Prema UN-ovim projekcijama stanovništva, očekuje se da će se radno sposobno stanovništvo u Hrvatskoj smanjiti za gotovo 9% do 2040. To znači da će u vrlo bliskoj budućnosti Hrvatska imati manje poreznih obveznika koji doprinose potrebnom gospodarskom rastu. Je li tu jedno od mogućih rješenja i u uključivanju većeg broja žena na tržište rada?
U Hrvatskoj, sudjelovanje žena u radnoj snazi jedno je od najnižih u EU – prema podacima iz 2019. tek oko 66% u radno aktivnom stanovništvu u odnosu na prosjek EU, koji je iste godine iznosio 73% - iako međunarodna iskustva pokazuju da je to važan pokretač i ishod gospodarskog rasta i razvoja. Rodna ravnopravnost stoga treba biti znatan dio oporavka Hrvatske. Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kombinaciji sa socijalnim i investicijskim fondovima EU pomaže u minimiziranju rodnih razlika. Trebamo raditi na ciljanim aktivnim politikama tržišta rada koje su fokusirane na žene, jačati fleksibilne oblike zapošljavanja za žene (pa i muškarce) koji skrbe za članove svoje obitelji, otklanjati zapreke koje ženama otežavaju pokretanje i vođenje poduzeća kako bi lakše mogle ostvarivati prihode za sebe i svoje obitelji. Dakako, mora postojati i razumijevanje ove teme u cijelome društvu, uključujući i privatni sektor koji u rješavanju ovog pitanja ima vrlo važnu ulogu, bilo da je riječ o pružanju skrbi za djecu zaposlenika, subvenciji za skrb za djecu ili fleksibilnim oblicima rada.
