Posljednjih godina, uslijed velike potražnje za radnom snagom i manjka talenata na tržištu rada, radnici su držali dominantnu ulogu u pregovorima s poslodavcima. No, jesu li u 2023. zapuhali neki novi vjetrovi?
Napetost u odnosu između radnika i šefova dosegla je dramatične razine unatrag nekoliko godina, ponajprije zbog povratka zaposlenika u urede. I dok zaposlenici žele očuvati radnu fleksibilnost u kojoj su uživali više od tri godine, poslodavci nastoje povećati krutost, najčešće uvođenjem radnih obrazaca koji zahtijevaju od radnika da dolaze na radno mjesto.
Još od početka pandemije bolesti COVID-19, radnici su imali prednost nad šefovima, uglavnom jer su im okolnosti uvelike olakšavale rad od kuće, ali i zbog tvrdoglavosti, odnosno odbijanja da se vrate u urede. Međutim, ova je godina bila prijelomnica jer po prvi puta nakon pandemije te zbog pada gospodarskog rasta i hlađenja tržišta rada, šefovi, odnosno poslodavci sad vode glavnu riječ.
I premda se na prvi pogled čini da je ta borba za vlast okončana u korist poslodavaca, radnici su se ipak uspjeli izboriti za ono za što su se borili, a to je bolja radna fleksibilnost, autonomnost i plaće više nego ikad prije. No, prema stručnjacima, budućnost hibridne radna okoline će uglavnom određivati poslodavci, piše poslovni dnevnik.
Kako smo završili tu gdje jesmo
Prije manje od četiri godine, rad od kuće je bio vrlo rijetka pojava u svijetu, odnosno predstavljao je privilegij u kojem su uživali tek vrlo rijetki i to pod posebnim uvjetima. A zatim je izbila pandemija bolesti COVID-19 koja je ispraznila urede diljem svijeta. Odjednom su zaposlenici trebali raditi od kuće s čime se velika većina susrela po prvi puta u svojoj profesionalnoj karijeri, a većina ih je uživala u omogućenoj fleksibilnosti radnog vremena i autonomiji.
Nakon što je proglašen kraj pandemije i poslodavci su počeli tražiti od radnika da se polako vraćaju u ured, velika većina se oglušila. Usto, manjak stručne radne snage na tržištu rada tijekom pandemije omogućio je radnicima da uvjetuju radne uvjete ili bi pronašli novi posao. U tom razdoblju pokušaji poslodavaca da prisile radnike na povratak u urede u mnogo slučajeva bio predmetom otvorene pobune.
Međutim, u jesen 2022. situacija se počela okretati jer su pad gospodarstva i dizanje kamatnih stopa pokrenuli valove otpuštanja, ponajprije u tehnološkom sektoru. Kako se svijet polako počeo vraćati u novo normalno nakon pandemije, najveće su korporacije iskoristile pad gospodarstva kako bi počele primoravati zaposlenike na povratak u uredu. Okolnosti su se ponovno okrenule u koristi poslodavaca, a većina ih je prestala zapošljavati ili otvarati nova radna mjesta što je negativno utjecalo na ponudu na tržištu rada.
Početkom ove godine, goleme korporacije poput Disneyja i KPMG-a su nakon vala otpuštanja ukinule fleksibilnost radnika te su počele ustrajavati na dolasku na posao i nadzoru dolazaka.
“Poslodavci su isprva pokušavali potaknuti povratak u urede nudeći zaposlenicima određene povlastice poput besplatne hrane i tečajeva joge, ali zaposlenicima to nije bilo privlačno pa su se šefovi odlučili mrkvu zamijeniti sa štapom”, izjavila je Grace Jordan, izvanredna profesorica bihevioralnih znanost na Londonskoj školi menadžmenta.
Što preostaje radnicima
Na pragu 2024. očito je da poslodavci imaju više moći nego ikad prije pandemije bolesti COVID-19, ali to nipošto ne znači da imaju apsolutnu moć.
Primjerice, mnogo radnih mjesta omogućuje i iziskuje fleksibilnost i zato se mnogo tvrtki, društava i korporacija odlučuje radnicima omogućiti da dva dana u tjednu rade od kuće.
Ali ima i iznimaka, odnosno postoji niša u kojoj zaposlenici i dalje imaju i vodit će glavnu riječ u odnosu na poslodavce. Naravno, riječ je o trenutačno najtraženijim radnim mjestima, primjerice onima vezanim uz razvoj umjetne inteligencije.
Primjerice, kad je Nadzorni odbor dao otkaz Samu Altmanu, direktoru tvrtke OpenAI, zaposlenici su zaprijetili masovnim otkazima i u manje od tjedan dana, Altman je bio vraćen na posao.
Međutim, za većinu radnika će biti sve manje mogućnosti promjene posla zbog čega će biti u nepovoljnijem položaju pri dogovaranju plaće i radne autonomije i to će vjerojatno biti tako sve dok se gospodarstva ne počnu oporavljati od pada, inflacije i dizanja kamatnih stopa.
Izvor: poslovni dnevnik
