Znanstvena studija načinjena po nalogu njemačke vlade pokazala je kako su veliki dijelovi njemačkih reformi tržišta rada uvedenih u posljednje tri godine neučinkoviti su u borbi protiv nezaposlenosti, a ponekad su i kontraproduktivni.
Nazvane po voditelju stručne komisije koja ih je izradila, bivšem šefu kadrovskog odjela Peteru Hartzu (Hartz I, II, III), reforme su među građanima od početka nailazile na odbijanje, a protiv nekih od odredaba koje su donijele građani su čak izlazili i na ulice. Tada se najjači bijes okretao protiv Hartza IV, kojim su u jednu kategoriju spojene pomoć za nezaposlene i socijalna pomoć.
Kada je Peter Hartz prije nekoliko mjeseci odstupio s položaja u Volkswagenu usred korupcijskog skandala u radničkom savjetu koncerna, pokazalo se da ni njegove reforme nisu donijele željeni učinak. Najgore je prošao koncept tzv. Personal Service Agencija (PSA), koje su trebale biti glavni dio reformi, a smišljene su kao mjesto gdje bi nezaposleni dobivali individualno savjetovanje, dakle pomoć u traženju posla skrojenu po mjeri. U profesionalni život bili bi vraćeni tako što bi ih agencija "posudila" nekom poduzeću kako bi ondje bili primljeni u radni odnos, no agencije su, kako pokazuje studija, ispale kontraproduktivne. Uz puno više mjesečnih troškova od normalne pomoći za nezaposlene, a ukupne troškove više za prosječno 5.700 eura, osobe koje su se obraćale takvim agencijama u prosjeku su mjesec dana duže bile nezaposlene od drugih.
Studija također pokazuje da nezaposleni nisu profitirali ni od novouvedene kategorije "miniposlova". Ti vremenski ograničeni poslovi bez socijalnih davanja doživjeli su doduše pravi bum, no uglavnom je bila riječ o dodatnim poslovima za ljude na slabo plaćenim radnim mjestima ili primatelje pomoći, što znači da ta mogućnost nije postigla cilj integracije nezaposlenih u tržište rada, a prijelaz iz "miniposla" u stalni posao ostao je tek iznimka.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
