Austrijsko predsjedništvo Europske unije želi revidirati europska pravila o radnom vremenu, a kao ciljni datum postavilo si je lipanj, mjesec s čijim krajem i završava predsjedavanje Beča Unijom.
Beč je nedavno održao bilateralne razgovore sa zemljama članicama EU kako bi pojasnio svoje stajalište, nakon neuspješnih pokušaja revizije kontroverzne direktive u prosincu prošle godine.
Prethodni kompromis koji je ishodilo britansko predsjedništvo odbilo je 15 od 25 zemalja, uključujući Njemačku, Francusku, Španjolsku, Švedsku i nekoliko novih zemalja članica Unije.
Ne možemo prisiliti da se stvari dogode u kratkom vremenu, rekao je Walter Grahammer, austrijski veleposlanik pri EU u srijedu, dodajući da su u ovom trenutku zemlje još uvijek previše podijeljene oko tog pitanja.
Ipak, cilj je austrijskog predsjedništva to pitanje postaviti na lipanjskom Vijeću za zapošljavanje i socijalna pitanja, te pripremiti novi nacrt kompromisnog prijedloga koji bi razmotrili ministri.
Grahammer je primijetio da dva pitanja i dalje proizvode posebni sukob tzv. opt-out koji je izborila Velika Britanija a kojim je ona isključena iz 48-osatnog tjednog ograničenja radnih sati, te kalkulacija tog limita, bilo da je radi radnik ili poslodavac.
U skladu s tim iskočio je u prvi plan još jedan problem, za koji austrijski veleposlanik kaže da njegovoj zemlji kao predsjedavajućoj uopće ne olakšava posao.
Europski sud pravde presudio je prošle godine da svako vrijeme provedeno na radu - bilo da čovjek zaista radi ili je na raspolaganju odnosno dežurstvu - treba gledati kao pravo "radno vrijeme".
Odluka ima izravni utjecaj na plaću i ostale uvjete za neke profesije kao što su primjerice liječnici i drugo medicinsko osoblje.
Zemlje članice uglavnom se slažu s Europskom komisijom kako bi trebala postojati razlika između aktivno i pasivno provedenog radnog vremena.
London je prošle godine dao naslutiti da bi mogao odustati od svojega "opt-outa" ali njegovi ključni protivnici - Francuska i Švedska - inzistiraju na točnom datumu.
(Hina)
