Prosječna neto zarada u 2005. godini iznosila je 52.512 kuna. S takvom plaćom, a da ništa ne jede i ne troši, hrvatski je zaposlenik mogao kupiti 4.1 četvorna metra stana, što je otprilike kupaonica srednje veličine.
Standard se, mjeren "kvadratima" stana koje je zaposlenik mogao kupiti za godišnju plaću, kreće od WC-a do vile. Tako je radnik s minimalcem, čija je godišnja zarada 19.968 kuna, mogao kupiti samo 1.5 četvorna metra stana, a tekstilni radnik s godišnjom plaćom od 27.912 kuna tek 2.2 "kvadrata".
Srednjoškolski profesor s 52.284 kune godišnje dogurao je do kupaonice od 4 "kvadrata", a piloti (97.260 kuna), liječnici specijalisti (108.000 kuna) i sindikalni čelnici (102.000 kuna) mogu kupiti kuhinjicu od 7.5 do 8.5 četvornih metara.
S godišnjom plaćom od 168.000 kuna saborski zastupnik može kupiti spavaću sobu od 13 "kvadrata". Predsjednik Vlade s godišnjom zaradom od 225.000 kune mora se zadovoljiti sa 17.5 "kvadrata" dnevnog boravka, a malo veći boravak od 20.5 četvornih metara može si priuštiti predsjednik države, koji godišnje zaradi 264.000 kuna.
Srednje plaćeni menadžer s godišnjom plaćom od 420.000 kuna (mjesečno 35.000) ima već dovoljno za stančić od 32.5 "kvadrata", a u istom rangu je i najbolje plaćeni komentator HRT-a. Top-menadžeri s godišnjom plaćom od 1.8 milijuna kuna (mjesečno 150.000) mogu kupiti vilu od 140 "kvadrata".
Prema nedavnoj anketi agencije za istraživanje tržišta GfK, gotovo 80% kućanstava ima problema s plaćanjem troškova. Za pokrivanje osnovnih troškova lani je kućanstvu bilo potrebno 8.690 kuna mjesečno, a raspolagali su sa samo 6.000 kuna.
Godišnja neto plaća svih zaposlenih u državi iznosila je lani 61.3 milijarde kuna. Istodobno, građani su kreditno zaduženi 77.3 milijarde kuna. Tako svaki zaposleni duguje bankama u prosjeku 55.000 kuna ili 12 prosječnih plaća.
(T.B.)
Izvor:
Vjesnik
