Masovna nezaposlenost u najvećim europskim zemljama mogla bi se gotovo prepoloviti ako bi se umjesto tradicionalnih naknada za nezaposlenost uvela neka vrsta individualnog osiguranja, izjavio je za Financial Times predsjednik Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela u Njemačkoj Dennis Snower.
Prema toj zamisli, radnici bi na posebne "račune za nezaposlenost" uplaćivali doprinose u razdoblju kada su zaposleni, a kada izgube posao s toga bi računa mogli povlačiti sredstva. Na kraju radnog vijeka ljudi bi mogli s toga računa prebaciti sredstva u svoje mirovine. To bi u znatnoj mjeri potaknulo ljude
da potraže novi posao, kada su nezaposleni, ili da još jače nastoje zadržati postojeće radno mjesto, ističe Snower, ugledni stručnjak za europsko tržište rada.
Prema projekcijama ekonomista s instituta iz Kiela, prijelaz s tradicionalnih naknada za nezaposlene na sustav individualnih računa, smanjio bi nezaposlenost u Njemačkoj za 50 posto, u Francuskoj za 46 posto, a u Španjolskoj za 38 posto.
S konvencionalnim naknadama za nezaposlenost ljudi su zapravo nagrađeni zato što su nezaposleni i kažnjeni zato što su zaposleni, jer plaćaju porez, kaže Snower.
Kako bi se riješila masovne nezaposlenosti, Europa će se morati pozabaviti tzv. "insider/outsider" problemom. Riječ je o tome da oni koji su zaposleni, koji su "unutar" svijeta rada, štite svoje interese i tako umanjuju izglede onih koji su "vani" da uđu u taj svijet rada. Prema Snoweru, Europa će morati olakšati ulaz u svijet rada i osigurati da naknade i porezni sustav daju dovoljno poticaja nezaposlenima da traže posao.
Slična shema već je primijenjena u Singapuru. To nije neka pomodna raketna znanost ili nerealni intelektualistički prijedlog.
To je nešto što se može lako primijeniti, kaže Snower.
Njegova insider/outsider teorija dobiva na snazi u svjetlu nedavnih događaja u Francuskoj, kada je vlada pod pritiskom studenata morala odustati od pokušaja da uvede više fleksibilnosti na tržištu radne snage.
Ljudi koji su prosvjedovali protiv novog zakona, jesu studenti koji imaju puno veće izglede da dobiju posao nego marginalni radnici, za koje je zakon i bio namijenjen - imigranti, slabije obrazovani ljudi itd., kaže Snower.
U zasebnom komentaru, Financial Times ističe da su europski ekonomski problemi produkt demokracije i prosperiteta. "Oni su stvarni, uporni i ne vrlo ozbiljni", kaže se u komentaru.
"Zemlje zapadne Europe - bogate, liberalne i tolerantne demokracije - prve su u povijesti u kojima insideri predstavljaju većinu stanovništva. Ta armija privilegiranih neće glasovati za ukidanje tih privilegija", ma koliko se to ne sviđalo poslovnim i financijskim krugovima, koji nemaju toliko utjecaja koliko ga imaju isti krugovi u Sjedinjenim Državama ili u Velikoj Britaniji pod vodstvom Margareth Thatcher, što je ostalo i danas pod laburističkom vladom.
U počecima demokracije, vladajuće ekonomske elite trebale su da bi zadržale političku vlast istaknuti neki ne-ekonomski problem na kojem bi uspjeli dobiti potporu glasača. Ratoborni nacionalizam i potreba da se sačuvaju tradicionalne moralne vrijednosti poznati su instrumenti za uvjeravanje siromašnih da glasuju za bogate. Međutim, današnja Europa, koja je uvelike sekularizirana, koja je naučila lekcije iz destruktivnih ratova i u kojoj se ne može više igrati na nacionalističku kartu, ima problema s uvjeravanjem javnosti da prihvati reforme.
"Svaka prezentacija reformske agende jednostavno izaziva protivljenje većine. Studenti koji su demonstrirali u Francuskoj protiv reformi, nisu htjeli dokidanje razlike između insidera i outsidera: oni žele postati insideri, a za većinu njih je to realna težnja. Žrtve su oni koji se ne mogu nadati da će ikada postati insideri", stoji u komentaru.
"Bez velike socijalne ili ekonomske krize - moguće u Italiji, ali posve nevjerojatne u bilo kojoj drugoj zapadnoeuropskoj zemlji - reformska agenda neće biti usvojena", zaključuje se u komentaru Financial Timesa.
(Hina)
