Na svojoj azijskoj turneji prošlog mjeseca, američki predsjednik George W. Bush poručio je Amerikancima kako se ne trebaju bojati napretka rastućih gospodarstava kao što je, na primjer, indijsko. Obrazovanje, kazao je Bush, najbolji je odgovor na globalizaciju, i to ono koje će Amerikancima omogućiti stjecanje vještina potrebnih za obavljanje poslova 21. stoljeća.
No, gdje će mladi i obrazovani Amerikanci uspjeti pronaći dobre poslove, koji neće uskoro biti preseljeni u Indiju ili Kinu?
Odgovor, prema sve većem broju sveučilišta, korporacija i vladinih agencija, leži u onome što se naziva "znanost o uslugama". To hibridno područje teži korištenju tehnologije, menadžmenta, matematike i strojarstva u povećanju učinkovitosti uslužnih djelatnosti kao što su promet, prodaja na malo i zdravstvena skrb, te uslužnih funkcija kao što su marketing i dizajn.
Nekoliko desetaka američkih sveučilišta eksperimentira s kolegijima i istraživačkim programima iz tog područja. Potpora znanosti o uslugama dijelom je i rezultat zakašnjelog priznanja da uslužne djelatnosti zapošljavaju više od 75% američkih radnika te da bi se tome trebalo prilagoditi obrazovanje, istraživanja i politika. Usluge su vrlo zanemareno područje, kaže Matthew Realff, voditelj programa za znanost o uslugama Nacionalne znanstvene zaklade.
Kurt Koester, apsolvent strojarstva na Berkeleyu, primjećuje kako posao inženjera strojarstva lako može biti preseljen u gospodarstva s jeftinijom radnom snagom. Stoga pohađa i kolegij znanosti o uslugama. Smatra da će mu to biti prednost pred ostalima na tržištu rada.
Njegova je strategija, smatraju ekonomisti, najbolji način pripreme za sve više globalno tržište rada. Tako odgovarate na globalni izazov, kaže Jerry Sheehan, viši ekonomist u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj. Morate se razvijati kako biste mogli obavljati složeniji, vrjedniji posao, kaže Shehan.
Hoće li uslužna znanost ikada postati punopravna akademska disciplina za sada nije sigurno. Mnogi znanstvenici su skeptični prema toj disciplini mada je neka sveučilišta planiraju uvrstiti u redovne obrazovne programe. No, skepsa je u znanstvenim krugovima vladala prije nekoliko desetljeća i oko računalne znanosti, koja je danas punopravna i priznata znanost.
IBM, koji je bio vodeća kompanija u računalnoj znanosti, sada je vodeća korporacija u znanosti o uslugama, koja sponzorira radionice, dodjeljuje stipendije i razvija nastavne materijale za znanost o uslugama. Sama tvrtka je najbolji primjer preorijentacije poslovanja na usluge u posljednjih dva desetljeća. Nekad poznata kao proizvođač računala, tvrtka sada polovicu svog prihoda ostvaruje od usluga. Također, IBM se sve više orijentira na pružanje sofisticiranih tehnoloških usluga koje tvrtkama omogućavaju učinkovitije poslovanje.
Posljednjih godina IBM se značajno proširio u svijetu, pogotovo u Indiji, a posebno na području programiranja softwarea. No, također je preorijentirao postojeću radnu snagu da podupre tvrtkin zaokret prema uslugama. Istraživači u IBM-ovim laboratorijima u početku nisu bili skloni uslugama, jer u njima, tvrdili su, nema primjene znanosti. No, kako su polako ulazili u to područje, postajalo im je sve zanimljivije rješavati probleme u uslužnim djelatnostima, pri čemu su primjenjivali svoje znanje i stručnost.
Iza rastućeg interesa za znanost o uslugama leži i napredak tehnologije. Brz i jeftin pristup Internetu, bežične mreže, elektronički senzori i sve "pametniji" programi su oruđe za izgradnju "globalne ekonomije usluga". Također, zbog razvoja tehnologije, nema ograničenja za stvaranje i razvoj novih usluga.
No, čak i u proizvodnji, prednost američkih kompanija leži u nedodirljivom području usluga. Tako je Apple preselio proizvodnju i-Poda u Aziju. No, Apple je i-Pod dizajnirao, napisao program, izgradio brand tog proizvoda, te vodio njegovo oglašavanje i marketing. Ukratko, Apple je za sebe zadržao najviše intelektualno izazovan, kreativan rad, koji proizvodu daje najviše vrijednosti i na temelju kojega se isplaćuju najviše plaće. Takav rad dodiruje nekoliko disciplina i zahtijeva mogućnost konceptualnog mišljenja te ne može lako biti reduciran na posao koji se odvija korak po korak.
Znanost o uslugama pokušaj je da se studentima omogući usvajanje šireg spektra vještina. Moramo iznaći načina da doprinesemo istraživanjima koja će unaprijediti učinkovitost našeg gospodarstva u uslugama i pomoći da studenti uspiju u ovom uslužnom, na znanju temeljenom, gospodarstvu, kaže Henry Cesbrough, predavač znanosti o uslugama na Berkeleyu.
(T.B.)
Izvor:
NY Times
