Radi stabilizacije osobne potražnje, sprječavanja siromaštva i suzbijanja prekogranične konkurencije u plaćama, Europska unija (EU) trebala bi imati zajedničku politiku o visini minimalne plaće, objavio je istraživački ogranak Konfederacije europskih sindikata (ETUC).
Njihov poziv dolazi uslijed suočavanja 15 "starih" zemalja članica Unije s rastućim pritiscima konkurencije iz jeftinijih gospodarstava Azije i 10 novih zemalja članica, te sve glasnijim zahtjevima glasača za većom sigurnosti radnih mjesta i nastavkom provedbe širokogrudnih socijalnih politika.
"Tradicionalna zadaća europskih sindikata i nadalje je zagovaranje temeljnih principa europskog socijalnog modela, prema kojemu razina osobnih prihoda mora biti tolika da omogući svakom zaposlenom da svoj život živi na dostojanstven i financijski nezavisan način", navodi se u njihovom izviješću.
Stajalište je tog istraživačkog instituta da se EU mora dogovoriti o utvrđivanju minimalne plaće u svim zemljama članicama na početnu razinu ne nižu od 50 posto prosječne plaće, te kasnije njezino podizanje na 60 posto.
"Da bi se svakom zaposlenom zajamčila pravedna plaća, kako je određeno Zajedničkom poveljom o temeljnim socijalnim pravima radnika iz 1989, autori pozivaju na uvođenje zajedničke europske politike o minimalnoj plaći", navodi se u izviješću Instituta europskih sindikata za istraživanje, obrazovanje, zdravlje i sigurnost.
Zajednička politika o minimalnoj plaći kao udjelu u prosječnoj nacionalnoj plaći za 25-člani blok pomogla bi u suzbijanju siromaštva i socijalne marginaliziranosti, smanjenju stope kriminala i vladinih izdvajanja za socijalnu skrb. Dala bi i poticaja rastu osobne potrošnje koja bi potpomogla gospodarski rast, kazao je jedan od autora izviješća Claus Schafer na tiskovnoj konferenciji.
Od zemalja članica Unije, minimalne su plaće zakonom propisane u samo njih 18, dok se Švedska, Danska, Finska, Njemačka, Austrija, Italija i Cipar oslanjaju na kolektivno pregovaranje. No, od zemalja koje imaju određene minimalne plaće, samo u Francuskoj, Irskoj, Grčkoj i Mađarskoj taj minimum prelazi razinu od 50 posto od nacionalnog prosjeka, dok je Francuska ujedno i jedina koja jamči minimalnu plaću višu od 60 posto prosjeka plaća.
Konfederacija europskih sindikata, koja predstavlja 60 milijuna radnika, odavno poziva na brži rast plaća kako bi se u 12-članoj eurozoni potakla slaba domaća potražnja i krhak gospodarski rast, više nego upola slabiji od svjetskoga. ETUC tvrdi da realan rast plaća u većini EU zemalja još od 1980-tih zaostaje za rastom produktivnosti. Plaće pripadnika viših platnih razreda, onih menadžerskih, rastu znatno brže nego je to slučaj u nižem platnom razredu, kojemu pripada nekih 15 posto svih zaposlenih u 15 starih zemalja članica Unije.
Prihvati li EU predloženo postavljanje razine minimalne plaće na 50 posto nacionalnog prosjeka, svoje minimalne plaće morale bi podići Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Slovenija, Britanija, Latvija, Slovačka, Litva, Portugal, Estonija, Poljska, Španjolska i Češka.
(Hina)
