Istarske hotelske kuće ove su godine preko Zavoda za zapošljavanje - Područne službe Pula iskazale potrebu za 4.700 sezonskih radnika, što je 6% više nego prošle godine.
U Zavodu procjenjuju da će privatnim ugostiteljima trebati 1.500 sezonaca, što govori o potražnji za najmanje 6.000 sezonaca u Istri.
Naime, budući da hotelske kuće zapošljavaju još određen broj tzv. stalnih sezonaca koje nisu prijavili Zavodu, brojka od 4.700 može biti znatno veća.
Stalnih radnika puno je manje, negdje oko 2.000, što potvrđuje tezu da se istarski turizam u velikoj mjeri bazira na sezonskom radu. Dok hotelijeri u tome ne vide ništa sporno, sindikalisti upozoravaju da se zapošljavanjem sezonaca gubi kvaliteta ponude u turizmu jer su sezonski radnici manje kvalitetniji od stalno zaposlenih. Osim toga, naglašavaju drugi, hrvatskom turizmu prijeti sudbina onog španjolskoga, gdje se glavnina radne snage odavno uvozi.
Predsjednik Uprave Riviere, Franco Palma, iskazivanje povećanja potrebe za sezonskim radnicima od 6% ne smatra značajnim, a mogući razlog vidi u podizanju broja zvjezdica turističko-ugostiteljskih objekata. Naime, svaka zvjezdica više za hotel, na primjer, nužno znači i nova zapošljavanja jer u takvim objektima jedan konobar poslužuje manji broj gostiju. Osim toga, u objektima visoke kategorije sve se više prakticira pripremanje hrane pred gostima, što iziskuje i više zaposlenih.
Predsjednik Ceha ugostitelja istarske obrtničke komore Dušan Černjul veli da iz istarskih škola ne izlazi dovoljan broj obrazovanih turističkih djelatnika. Malo ih se upisuje, još manje ih završava, a dobar dio onih koji školu i završe, ne rade u turizmu. Privatni su ugostitelji stoga primorani radnu snagu tražiti ne samo izvan Istarske županije, već sve više i u susjednim zemljama.
Slična je situacija i u drugim županijama pa ovaj poznati pulski ugostitelj kaže da je ove godine preko Hrvatske obrtničke komore zatraženo 350 radnih dozvola za strane radnike, najviše iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, a odobreno ih je svega sedam.
Černjul veli da su turistička zanimanja poput kuhara i konobara potpuno degradirana. Vrlo je malo onih, kaže on, koji škole za te struke upisuju jer bi to željeli raditi, već zato što se ne mogu drugdje upisati, a dovoljno govori i uzrečica roditelja djeci da će, ako ne budu dobri u školi, ići za kuhara i konobara. Kadar, i kad se pronađe, veli on, nestručan je pa je umjesto jednog potrebno zaposliti još tri.
Razlog manjka interesa, ističe, nisu plaće koje se za kvalitetne kuhare kreću oko sedam, osam tisuća kuna, a isto toliko dobiva i kvalitetan konobar, kakvog je vrlo teško pronaći.
(V.K.)
Izvor:
Glas Istre
