Povećanjem zakonski propisane dobi umirovljenja Hrvatska planira smanjiti goleme troškove državnom proračunu koje iz godine u godinu generira sve veći broj umirovljenika.
Zahvaljujući smanjivanju portfelja za isplatu mirovina iz doprinosa na plaće, više od 40% ukupnih sredstava za umirovljenike danas ide iz državnog proračuna, a zahvaljujući lošem modelu mirovinskog sustava uvedenom prije sedam godina, mirovine su sve manje.
Produljenje radnog vijeka jedna je od metoda koja bi sustav trebala stabilizirati, što je ne samo plan hrvatske Vlade, već i trend u Europskoj uniji. Iako prijedlog još nije doživio formalni oblik, već dulje vrijeme se šuška da će se starosna mirovina u Hrvatskoj pomaknuti sa 60 godina za žene i 65 za muškarce na čak 67 i 68 godina života.
Produženje radnog vijeka ne odgovara ni radnicima, ni poslodavcima koji žele učinkovite radnike, kao ni mladima koji čekaju na zaposlenje jer je poznato da je najviše nezaposlenih osoba mlađih od 40 godina, ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Deficit od prikupljenih doprinosa za mirovine dijelom dolazi iz činjenice da Hrvatska ima najmanju stopu doprinosa iz plaća za mirovine, upozorava Ana Miličević-Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
U javnosti se stalno provlači teza da treba smanjiti poreze i doprinose, što jedno od drugog treba odvojiti i jasno kazati da imamo najnižu stopu izdvajanja iz bruto plaće i još k tome sav doprinos ide preko leđa zaposlenika, a poslodavci ništa ne izdvajaju, ističe Miličević-Pezelj.
Inače, najveću stopu doprinosa za mirovinsko osiguranje među novim članicama EU ima Poljska (32,52% bruto plaće), gdje poslodavci i radnici ravnopravno sudjeluju u troškovima. Latvija izdvaja gotovo 31%, no najvećim dijelom iz državnog proračuna, 285 izdvaja Slovačka, a slijede Češka i Mađarska sa 26 posto.
U Sloveniji stopa iznosi 24,35%, s tim da radnici plaćaju 15,5%, dok je Hrvatskoj koja je danas na 20%, najbliža Estonija koja ima doprinose 22 posto.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
