Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, svakoga dana u prvih šest mjeseci ove godine zbog bolovanja te redovnog ili dodatnog rodiljnog dopusta s posla su u prosjeku izostala 55.002 zaposlenika u Hrvatskoj.
Ukupna stopa bolovanja u Republici Hrvatskoj u istom je razdoblju (siječanj-lipanj) bila 3,70%, od čega je na teret poslodavca stopa iznosila 1,61%, a na teret sredstava HZZO 2,09 posto. Nadalje, prema podacima HZZO-a, prosječno trajanje izostanaka s posla na teret poslodavca iznosilo je 10,05 dana, a na teret Zavoda 51,12 dana, ili ukupno 19,80 dana.
U zakonskom smislu, bolovanjem se smatra izostanak s posla zbog bolesti ili neke ozljede, ali i drugih okolnosti, poput rodiljnog dopusta u kojima se zaposlenik, odnosno osiguranik koristi zdravstvenom zaštitom. Za sve sate i dane koje bi u suprotnom osiguranik proveo na poslu prima odgovarajuću naknadu plaće. Tu naknadu za prvih 42 dana bolovanja namiruje poslodavac koji isplaćuje naknadu i nakon tog roka, s tim da je tada HZZO obvezan vratiti mu isplaćenu naknadu u roku 45 dana.
Nakon isteka tog roka, pravo na bolovanje i duljinu trajanja utvrđuje liječničko povjerenstvo HZZO-a koje mora obaviti pregled osiguranika i utvrditi njegovo zdravstveno stanje.
U HZZO-u tvrde da nema dugih čekanja na rješenja takvih slučajeva pred povjerenstvima.
"Sve zahtjeve o pravu na bolovanje liječničko povjerenstvo rješava odmah, a najkasnije prvog radnog dana od primitka zahtjeva. To znači da ako je zahtjev za produljenje bolovanja opravdan, onda osigurana osoba ne prekida bolovanje. Liječnička povjerenstva određuju produljenje bolovanja prema prijedlogu izabranog liječnika koji je dužan prijedlog argumentirano obrazložiti te priložiti medicinsku dokumentaciju osigurane osobe. Povjerenstva mogu bolovanje ili zaključiti ili produžiti, a vremensko razdoblje produžetka bolovanja ovisi o dijagnozi bolesti i kliničkom statusu osiguranika, tijeku bolesti, rezultatima liječenja i drugome", objašnjavaju u HZZO-u.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u protekloj godini zaposleni u Hrvatskoj, kojih je bilo 1.420.574, ukupno su na bolovanjima proveli 16.878.000 radnih dana, što u prosjeku iznosi 11,9 dana po svakom zaposlenome. Godinu dana prije taj je prosjek iznosio 11,1 dan, u 2003. godini 11,4 dana, a 2002. godine 12,2 dana bolovanja.
Riječ je o prosječnom trajanju bolovanja, jer ima zaposlenika, doduše malobrojnih, koji u cijelom svom dosadašnjem radnom stažu nisu bili na bolovanju, dok nasuprot njima ima onih koji su na bolovanjima mjesecima, pa i godinama.
Inače, poslodavac ne može dati zaposleniku otkaz ako je on na bolovanju iznimno dugo, recimo nekoliko godina. No, poslodavcu to može poći za rukom samo ako uspije dokazati da njegov zaposlenik zloupotrebljava bolovanje.
(V.K.)
Izvor:
Glas Slavonije
