Članstvo u Europskoj uniji od Hrvatske zahtijeva obrazovane poljoprivrednike. Imanje europskog poljoprivrednika vodi školovana osoba koja se može nositi s izazovima tržišne konkurencije i novim tehnologijama koje mogu dati bolji doprinos.
Prosječna poljoprivredna imanja u prvih 15 članica Unije imaju 60-80 hektara oranica te godišnji prihod između 120 i 300 tisuća eura. Farme s kravama muzarama imaju oko 70 grla i prosječan prihod od oko 100.000 eura, a gospodarstva koja uzgajaju junad po jednom proizvodnom turnusu hrane najmanje 150 grla i time ostvare godišnji prihod od 160.000 eura. U Hrvatskoj samo jedna petina posjeda prelazi 20 hektara, a samo 15% gospodarstava ima više od 20 krava muzara.
Kako bi hrvatski poljoprivrednici postali konkurentni na europskom tržištu, morat će okrupniti svoja gospodarstva te učiniti zaokret u osobnoj edukaciji. Unatrag nekoliko godina pojačan je interes za upis na poljoprivredne fakultete čiji diplomanti vrlo lako pronalaze posao.
Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prvih sedam mjeseci ove godine zaprimljena su 143 zahtjeva kojima poslodavci traže diplomirane inženjere ratarstva, stočarstva te vrtlarstva. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poljoprivredne zadruge i trgovačka društva, kao i savjetodavna služba, sve više traže i specijaliste za menadžment i marketing u poljoprivredi, a država i lokalna samouprava trebaju specijaliste za agrarnu i ruralnu politiku.
Već nekoliko godina na zagrebačkoj Agronomiji postoji i studij Agrarne ekonomike, čije postojanje je opravdano približavanjem Uniji.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
