Obrazovanje je svojevrsna "ulaznica" za zapošljavanje, te u gotovo svim zemljama OECD-a (Organisation for Economic Co-operation and Develeopment) razina znanja kontinuirano raste, a mnoge zemlje pokazuju impresivna postignuća, pogotovo u fakultetskim kvalifikacijama, pokazali su podaci iz godišnje publikacije OECD-a "Obrazovanje na prvi pogled" (Education at a Glance).
No, unatoč činjenici da više od jedne trećine studenata u zemljama OECD-a, a ponegdje čak i 50%, posjeduje fakultetske diplome, konstantan je i veliki udio mladih ljudi koji ne završavaju srednju školu, što je danas osnova za uspješan ulazak na tržište rada.
Naime, u zemljama OECD-a zaposleno je samo 56% odraslih osoba koje su završile srednju školu. Od tog udjela samo 26% zarađuje polovicu ili manje od polovice prosječne nacionalne plaće. I dok su mnoge zemlje uvidjele "vrtoglave" koristi sveučilišnog obrazovanja, osobe koje nisu završile višu srednju školu, a posebno žene, nastavljaju se suočavati s ozbiljnim "kaznama" tržišta rada.
Kako bi riješili taj problem, analitičari OECD-a kažu da će neke zemlje morati smanjiti prirođene klasne razlike te često zastarjele načine financiranja obrazovnih mogućnosti, čiji se učinci često prikazuju u mjerenju obrazovnih postignuća. Na primjer, u zemljama OECD-a studenti iz najugroženijih socijalno-ekonomskih dijelova populacije, tri i pol puta će lošije rješavati matematičke zadatke.
"Obrazovanje na prvi pogled" je pregled statistika nacionalnog obrazovanja za pokazatelje od veličine razreda do visine plaća profesora, a istovremeno pruža vladama i obrazovnim stručnjacima međunarodno usporedive podatke kao bazu za rasprave i odluke.
Između ostalog, ovogodišnje izdanje pokazalo je sljedeće:
U prosjeku, 84% ljudi s fakultetskom diplomom je zaposleno. Naspram toga, samo 56% osoba sa završenom višom srednjom školom ima stalan posao.
Javno financiranje obrazovanja i dalje ostaje socijalni prioritet, čak i u zemljama OECD-a koje inače imaju relativno nisku stopu javnog učešća u ostalim područjima: između 1995. i 2003. godine obrazovanje je imalo rastući udjel u ukupnim javnim rashodima u većini zemalja. Danska, Grčka, Novi Zeland, Slovačka i Švedska su pokazale posebno značajan pomak u javnim rashodima u korist obrazovanja.
Na sveučilišnoj razini pak, udio javnih rashoda kao udjela u ukupnoj potrošnji spustila se sa prosječnih 81,2% 1995. na 76,2% 2003.godine, a porast su zabilježile samo Češka, Irska, Norveška i Španjolska. Udio privatno financiranog fakultetskog obrazovanja varira od više od 50% u Australiji, Japanu, Koreji, SAD-u i Čileu do manje od 5% u Danskoj, Finskoj, Grčkoj, Norveškoj i Turskoj. Većina privatnog financiranja dolazi iz kućanstava, prvenstveno kroz naknadu za podučavanje koja se naplaćuje u 75% zemalja OECD-a.
Sve veći broj studenata se upisuje na fakultete izvan domovine, a u 2004. bilo ih je 2,7 milijuna, što je dvostruko više nego 1995. Više od polovice tih studenata upisalo se na fakultete u četiri zemlje članice OECD-a: u SAD-u 22%, Velikoj Britaniji 11%, Njemačkoj 10% i Francuskoj 9 posto.
Godišnje plaće nastavnika sa najmanje 15 godina iskustva u osnovnoj školi kretale su se od oko 10.000 američkih dolara u Poljskoj do 48.000 ili više u Njemačkoj, Koreji, Švicarskoj, i čak do 80.000 ili više u Luxemburgu.
Spolne razlike u stopama obrazovnih kvalifikacija pomiču se u korist žena. Za dobnu skupinu od 55 do 64 godine starosti, prosječno trajanje službenog obrazovanja "ide na ruku" ženama u samo tri zemlje, no za osobe od 25-34 godine prosječan broj godina studiranja veći je za žene u čak 20 od ukupno 30 zemalja OECD-a. Od preostalih 10 zemalja, samo su Švicarska i Turska zabilježile razliku od više od 6 mjeseci u korist muškaraca. (T.N.)
Izvor:
OECD
