Vlada je početkom tjedna najavila kako će tijekom 2007. reformom mirovinskog osiguranja, riješiti problem 300.000 novih umirovljenika – onih koji su u mirovinu otišli nakon 1. siječnja 1999., a kojima je mirovina manja nego onima koji su, pod istim uvjetima, u mirovinu otišli do tog datuma.
Od 2002. godine udio mirovinskih izdataka u BDP-u počeo se smanjivati, izdaci za mirovine su s 13,87% BDP-a u 2001., pali na 11,95% 2005. godine. Analitičari koji prate mirovinski sustav zaključili su da se tim smanjenjem gotovo uspio ostvariti osnovni cilj mirovinsko reforme, a to je stabilizacija sustava.
No, stručnjaci se ne žele upuštati u procjenjivanje smjera kojim bi reforma trebala ići dalje, ali ističu da još uvijek u proračunu nema prostora za takav zahvat te upozoravaju kako eventualne intervencije, bilo u formulu za obračun osnovne mirovine ili u novo povećanje osnovice, znače potpuno odstupanje od osnovnog načela reforme sustava, u koju se krenulo prije četiri godine.
Tada se smatralo da će se udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći smanjivati, što je bilo neminovno zbog ublažavanja negativnih posljedica povećanja broja umirovljenika. Međutim, broj godišnjih umirovljenja i dalje raste pa se u prosjeku umirovi oko 30.000 ljudi na godinu, pri čemu se povećava broj korisnika obiteljskih mirovina.
Također, jedan od analitičara, u razgovoru za Poslovni dnevnik, ističe da u slučaju kad u mirovinskom sustavu ne postoji velik stupanj povezanosti uplaćenih doprinosa tijekom radnog vijeka i visine mirovine, taj sustav nije pravedan, što je problem ne samo u Hrvatskoj, već u sustavima općenito.
Ako bi se povećali rashodi za mirovine morala bi se povećati stopa doprinosa ili u najboljem slučaju ostati ista, što znači daljnje smanjivanje konkurentnosti, a analitičar kao alternativu vidi tek u preraspodjelama unutar proračuna. Povećanje izdataka za mirovine, koje je sada uopće teško predvidjeti, i u tom slučaju moralo bi ići nauštrb nekog drugog većeg proračunskog potrošača- ili zdravstvenog sustava ili kapitalnih ulaganja.
Između ostalog, na visinu mirovina utječe i činjenica da je među hrvatskim umirovljenicima iznimno nizak udio onih s punim mirovinskim stažem. U ukupnom broju, samo je 16,38% onih koji imaju 40 ili više godina staža, a prosjek mirovinskog staža svih korisnika iznosi 28 godina.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
