U Italiji trenutačno legalno radi oko 22.000 hrvatskih građana, a ilegalno, prema grubim procjenama, još barem 10.000.
Većina njih našla je posao u sjevernim talijanskim pokrajinama Friuli Venezia Giulia i Veneto. U velikim talijanskim gradovima Milanu i Rimu uglavnom rade Hrvati s visokom stručnom spremom, a najviše je inženjera elektrotehnike i strojarstva te liječnika.
Povjerenik riječkog ureda talijanskog sindikata INCACGLI Erik Fabijanić rekao je da je talijanska vlada propisala jedinstveni obrazac za obnovu dozvole boravka u toj zemlji za strance, jer je do sada svaka talijanska policijska uprava imala drukčiji obrazac.
Potkraj 2003. u Italiji je provedena masovna legalizacija zaposlenih na crno, pa je tako svoj rad u toj zemlji legaliziralo i 5.000 hrvatskih građana.
Za rad na crno u Italiji ne postoji kazna za radnike, nego da je to isključivo krivnja poslodavca koji za neprijavljivanje radnika može biti kažnjen i s 10.000 eura.
I dok su talijanske vlasti vrlo osjetljive na rad na crno u industrijskim pogonima, istodobno uvelike toleriraju rad na crno desetaka tisuća žena kao njegovateljica starijih i nemoćnih osoba.
Te žene uglavnom dolaze iz bivših socijalističkih zemalja, od Rumunjske i Srbije do Poljske i Ukrajine. Među njima je i oko 10.000 Hrvatica koje uglavnom rade u sjevernom dijelu Italije za 30 do 50 eura na dan.
Trenutačno u Hrvatskoj talijanske mirovine prima oko 10.000 građana, a taj broj se ne smanjuje jer obiteljske ratne mirovine sada zamjenjuju mirovine iz radnog odnosa koji su naši ljudi ostvarili u Italiji u minulih 15 godina.
U Italiji i žene i muškarci mogu u prijevremenu mirovinu s 57 godina i 35 godina radnog staža, a u punu sa 65 godina.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
