Ni privatnik ni službenik - takvim svoj status vidi 2.500 liječnika primarne zdravstvene zaštite u zakupu, ističe Dragomir Petric, predsjednik Povjerenstva za primarnu zaštitu u Liječničkoj komori.
Stoga je, kako kaže, definiranje njihova statusa temeljni zadatak bez kojeg nema promjena, više razine usluge i odgovornosti "primaraca", a s time ni zadovoljnih pacijenata.
Riječ je, među ostalim, o predmetu rasprave na radionicama koje organizira Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u sklopu priprema za izradu novog pravilnika o zakupu ordinacija, kao temeljnog dokumenta o uvjetima ugovaranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Ante Zvonimir Golem, državni tajnik u Ministarstvu, potvrđuje da novi pravilnik neće zadovoljiti sve strane (sindikate, zdravstveni fond, vlast, predstavnike udruga poslodavaca i zakupce), ali smatra bitnim da bude učinkovit.
Problem zakupaca zacementiran je prije desetak godina djelomičnom privatizacijom, odnosno davanjem ambulanti domova zdravlja u zakup liječnicima koji su do tada bili zaposlenici tih državnih zdravstvenih ustanova.
Većina ih je prihvatila zakupnički aranžman jer im drugo nije preostalo, ali u praksi su se iznjedrili problemi, ovisno o broju i dobnoj strukturi osiguranika, odnosno prihodima pojedine liječničke ekipe.
Pacijenti te probleme doživljavaju kao dugo čekanje pregleda, tretman koji se najčešće sastoji u pisanju uputnica i recepata za lijekove, nedostatak vremena za razgovor.
Pravilnik najvjerojatnije neće ugledati danje svjetlo još nekoliko mjeseci, jer stavovi zainteresiranih su oprečni, a Golem smatra - i kruti.
Za Petrica problem je u nejasnim ovlastima doma, zakupaca te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Neustavnim smatra i postojeći status sestara u ekipi te triju kategorija primarnih liječnika po kojem su jedni u najmu, drugi u zakupu, a treći su državni zaposlenici.
Sestrinski sindikati i komore protive se potpunoj privatizaciji jer smatraju da su nekadašnje društvene ambulante i njihove, pa Petric predlaže da ih one, ako žele, i otkupe te zaposle liječnike i plaćaju ih po kolektivnom ugovoru.
Druga je mogućnost i dioničarstvo, da se odredi tko je koliko uložio i da međusobno otkupe vlasnička prava.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik