Njemački su trgovci, pogotovo oni iz središta Frankfurta, zatražili od vlasti da budu fleksibilnije prema određivanju radnog vremena i dopuste im da umjesto do 20 sati drže otvorenim vrata svojih trgovina dva sata dulje, piše Financial Times.
Pokazalo se, naime, da je eksperiment proveden u dva posljednja mjeseca prošle godine pokazao kako ljudi koji rade u uredima gradskih središnjica radije odabiru kupnju u kasnijim satima, što je i logično jer nerijetko rade do 18 ili čak 19 sati.
Pozitivan stav prema novom radnom vremenu trgovina pokazala je i mlađa populacija između 18 i 25 godina, koja baš u to doba izlazi u večernji provod, ili jednostavno u šetnju.
U Hrvatskoj se već dulje lome koplja zbog rada nedjeljom, a sličan je slučaj bio i u susjednim zemljama.
Istraživanja u Hrvatskoj su pokazala da se najveći promet u trgovinama, posebno velikim trgovačkim centrima na periferiji, ostvaruje subotom, a ne nedjeljom.
Slovenija je čak četiri puta mijenjala zakon nakon što je donesena odluka da se ne radi nedjeljom i, prema riječima tamošnjih trgovaca, još nije pronađeno rješenje koje bi zadovoljilo sve strane.
Austrija je vrlo jasno definirala neradnu nedjelju, osim za turistička središta izuzev Beča, no i otamo dolaze inicijative da se produlji rad trgovina preko tjedna.
Talijanski je primjer nešto drukčiji. Tamo se subotom radi cijeli dan i u središtu grada, ne do 15 sati kao u većini zemalja EU-a, no neradni je ponedjeljak prijepodne, a nerijetko i cijeli dan uz neradnu nedjelju.
Njemačka kancelarka Angela Merkel pokrenula je u Berlinu inicijativu da se produlji radno vrijeme, što su prihvatile i druge njemačke pokrajine s obveznom neradnom nedjeljom, osim za pojedina zanimanja poput pekara ili novinskih kuća.
Njemački primjer zasad je pokazao da se u trgovinama u kasnijim satima broj kupaca povećao, no nije zabilježen osjetniji porast prometa.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
