Ažurirana ocjena siromaštva u Hrvatskoj koju je Svjetska banka jučer iznijela na predstavljanju novog izvješća o životnom standardu i regionalnom razvoju Hrvatske, pokazuje da ona prilično dobro stoji u odnosu na 17 zemalja JI Europe te bi mogla odgovarajućim mjerama siromaštvo brzo iskorijeniti.
Ima 11% siromašnog stanovništva, dok se još 10% nalazi blizu granice siromaštva koju simbolizira potrošnja od 4,3 dolara po danu, no za rješenje tog problema ključno je što Hrvatska već izdvaja velika proračunska sredstava za mjere socijalne zaštite pa čak znatno više od prosjeka EU.
Izdvajanje oko 4% BDP-a za stotinu vrsta socijalnih izdataka smatra se vrlo izdašnim transferom državnog proračuna raznim socijalno ugroženim skupinama po raznim zakonskim osnovama te ga ne bi trebalo povećavati.
Strani eksperti su izradili studiju, predvođeni direktorom Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku dr. Anandom K. Sethom i ekonomistom Svjetske banke Salmanom Zaidijem u kojoj nalaze argumente za tvrdnju da do ulaska u EU Hrvatska može iskorijeniti siromaštvo.
Tvrde da za to nisu potrebni novi izdatci nego preraspodjela postojećih na ciljane skupine. Velik postotak siromašnih zabilježen je kod populacije s osnovnom školom ili bez nje. Istočni i središnji dio Hrvatske su na nerazvijenije regije države, sa stopom siromaštva višom od 20% u Središnjoj Hrvatskoj i oko 17% u Istočnoj Hrvatskoj.
A.K Seth smatra da u zemlji poput Hrvatske ne bi trebalo biti govora o siromaštvu. Analiza pokazuje da bi savršeno usmjeren transfer od 1,5 milijardi kuna bio dovoljan za iskorjenjivanje siromaštva.
Za nastavak uklanjanja razlika u životnom standardu građana Hrvatske prema 15 članica EU, studija navodi da je potrebno otvaranje novih radnih mjesta te porast produktivnosti zaposlenih.
Procjenjuje se da bi produktivnost morala rasti godišnje po stopi od 4%, a to je istaknuo i predsjednik Mesić.
"Ako želimo ostvariti povećanje životnog standarda, morat ćemo ostvariti povećanje proizvodnje po stanovniku, povećanje zaposlenosti do udjela od 70% aktivnog stanovništva te porast produktivnosti rada", zaključio je Mesić.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
