U posljednjih desetak godina Hrvatska dobiva oko 300 novih doktora znanosti godišnje, a njih oko 85% poslijediplomski je studij završilo na Sveučilištu u Zagrebu.
U akademskoj godini 2002./2003. Sveučilište u Zagrebu zabilježilo je oko 5.100 studenata poslijediplomskih studija na 192 programa.
Te je godine 705 studenata steklo stručni ili znanstveni magisterij, a od 254 doktora znanosti samo njih nekoliko steklo je doktorat izravno kroz doktorski studij, a ostali su na doktorskoj temi radili izvan studija, u pravilu nakon prije stečenog stupnja magistra znanosti.
Posebno zabrinjava činjenica da je prosječna dob u kojoj se stječe doktorat u nas gotovo 40 godina, s tim da je tomu glavni razlog "studij uz rad" koji najčešće nema veze s tezom rada koji se želi obraniti.
Čak i kod studija koji su povezani uz istraživanja, najčešće u prirodoslovnim, medicinskim i tehničkim disciplinama, dob novih doktora je između 30 i 35, iznimno rijetko ispod 30, što je znatno više od europskih i američkih prosjeka koji se kreću od 26 do 28 godina.
Financiranje poslijediplomskih studija do sada je bilo dvojako. Studiji povezani s istraživanjima preko postojećih istraživačkih projekata na pojedinim fakultetima i institutima financirani su indirektno preko stipendija za znanstvene novake i u manjoj, najčešće simboličnoj mjeri kroz izravnu potporu države.
Prošle godine usvojena su načela za uspostavu poslijediplomskih studija prema kojima su se u prvi plan trebala staviti kvalitetna znanstvena istraživanja na razini koja odgovara europskim i svjetskim standardima.
Nakon prihvaćanja načela Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje provelo je vrjednovanje prijedloga poslijediplomskih doktorskih studija uz savjetovanje s Nacionalnim vijećem za znanost, a na temelju relevantnih domaćih i inozemnih recenzija.
Zaključno s listopadom 2006. za dopusnicu prijavljeno je ukupno 226 poslijediplomskih programa - 92 doktorska i 134 specijalistička.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
