U Hrvatskoj 17,5%, odnosno 787.500 građana živi na rubu siromaštva s mjesečnim prihodima manjim od 1.700 kuna za samce, odnosno 3.700 kuna za četveročlanu obitelj s dvoje djece.
Siromaštvo najviše prijeti starijima od 65 godina, nezaposlenima, samcima i samohranim roditeljima.
Upozorili su na to u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske, čijim su čelnicima podaci o siromaštvu UN-a i Svjetske banke argument u sindikalnom zahtjevu za konačno zakonsko utvrđivanje minimalne plaće.
U najvećoj sindikalnoj središnjici predlažu minimalnu plaću od 2.400 kuna neto, odnosno minimalac od 50% prosječne plaće u državi, utvrđivanje minimalne mirovine na razini od 40% prosječne plaće te, povećanje socijalne pomoći koja već godinama iznosi 400 kuna.
"Rješenje je u pravilnijoj raspodjeli 1,5 milijardi kuna za socijalne transfere. Novac za mjere koje predlažemo može se namaknuti i konačnim utjerivanjem osam milijardi kuna poreza koliko se godišnje utaji u zoni sive ekonomije i rada na crno", pojasnila je predsjednica SSSH Ana Knežević.
U Savezu predlažu i uvođenje poreza na luksuznu imovinu te jednokratne poreze na brzo stečenu imovinu, odnosno 'ratno profiterstvo'. Prema mišljenju sindikalaca, Hrvatska bi se kod utvrđivanja primjerene socijalne pomoći najugroženijima trebala voditi primjerom Slovenije u kojoj samac može računati na mjesečnu pomoć od 196 eura.
Samohrani roditelji mjesečno od države mogu dobiti pomoć u iznosu od 392 eura, a obitelj s dva roditelja i dvoje djece 451 euro. Socijalno ugroženima u Sloveniji država jamči i zdravstveno osiguranje te dodatna prava kao što je do 260 eura pomoći za stanarinu.
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
