Hrvatski poslodavci zbog bolovanja svojih zaposlenika godišnje gube oko 50 milijardi kuna, što je iznos koji odgovara polovici državnog proračuna.
Neslužbena je to procjena Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koja se temelji na podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Prema tim podacima lani je na dan u prosjeku 56.000 zaposlenih izostajalo s posla radi bolovanja ili redovnog, odnosno dodatnog rodiljnog dopusta. Od toga je 25.000 zaposlenih na bolovanju bilo na teret poslodavaca.
Glavni direktor HUP-a Đuro Popijač rekao je da ne raspolažu vlastitim podacima o bolovanjima nego se u analizama koriste podacima HZZO-a te povremenim nezavisnim istraživanjima.
Jedno od njih je i istraživanje s kraja prošle godine internetskog portala MojPosao, koje je na uzorku od 100 poslodavaca i 1000 zaposlenika pokazalo da je 13% anketiranih bilo na bolovanju iako su bili zdravi.
Takvo je lažno bolovanje u prosjeku trajalo četiri dana. Poslodavci također smatraju da u ukupnom broju bolovanja sasvim sigurno postoji jedan dio - lažnih.
Primjerice oni koji odlaze na bolovanje do 42 dana, dakle, na teret poslodavca. Takvi 'bolesnici' vrate se koji dan na posao i onda iz početka. Drugim riječima, ne rade, stalno su na teretu poslodavca i vrlo dobro paze da ne dođu na teret HZZO- a.
Direktorica radno-socijalnih odnosa u HUP-u Jasna Kulušić objašnjava kako su predlagali da se uspostavi nadzor i učinkovitija kontrola korištenja bolovanja, međutim to se nije prihvatilo.
Također ističe kako sustav prava na izbivanje zbog bolesti ima dvije specifičnosti. Riječ je o bolovanjima za vrijeme otkaznog roka, čime se produljuje otkazni rok i povećava trošak otkazivanja, što katkad traje i godinama.
Drugo je pravo na naknadu plaće za vrijeme izbivanja zbog bolesti bez ograničenja. Poslodavci ističu kako te dvije odredbe ne poznaje nijedan zdravstveni sustav u svijetu.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
