Kvalitetu novih liječnika specijalizanata trebao bi ubuduće jamčiti pravilnik koji će točno propisivati tko može dobiti specijalizaciju, a čiju je izradu ponudila Hrvatska liječnička komora, koja trenutno pregovara s Ministarstvom zdravstva o preuzimanju procesa davanja specijalizacija, što je praksa i u većini europskih zemalja.
Bivši predsjednik upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dr. Nikica Gabrić upozorava kako "u devedeset posto slučajeva specijalizanti nisu najbolji kandidati, nego imaju vezu ili su platili specijalizaciju”, te napominje kako je u posljednjih deset godina u hrvatskom lječništvu možda deset 35-godišnjih doktora uspjelo napraviti uspješnu karijeru".
Inače, odobrenje za specijalizaciju, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, daje ministar zdravstva na temelju godišnjeg plana potrebnih specijalizacija i užih specijalizacija, koji donosi na prijedlog zdravstvenih ustanova, HZZO-a i nadležne komore.
Koga će uzeti na specijalizaciju odlučuju ravnatelji zdravstvenih ustanova, što će i dalje biti na snazi, no specijalizanti će ubuduće najvjerojatnije morati imati preporuke Komore.
Koliko je dobivanje specijalizacija važno kad je u pitanju problem nedostatka liječnika pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Croatian Medical Journala, prema kojemu je trećina studenata završne godine medicine sklona iseliti iz Hrvatske, ako ne uspije dobiti željenu specijalizaciju.
Zadovoljavanje potreba za specijalistima dodatno otežava i činjenica da bi se još vrlo malen broj liječnika odlučio na specijalizaciju izvan Zagreba, odnosno izvan prebivališta.
Inače, prema najnovijim podacima HZZ-a, u Hrvatskoj je registrirano je ukupno 337 doktora medicine, a najveći dio odnosi se na doktore bez specijalizacije.
S druge strane, na burzi je pet specijalista fizikalne medicine, četiri opće medicine, tri ginekologa, po dva specijalista obiteljske medicine, psihijatra te otorinolaringologa, te po jedan doktor medicine rada, epidemiolog i opći kirurg.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
