Hrvatski građani su prošle godine s posla izostali 29 milijuna radnih dana, od toga 9,6 milijuna dana na račun Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji pokriva bolovanja dulja od 42 dana, podaci su izvješća o financijskom poslovanju HZZO-a za 2006. godinu.
Od ukupno 1,4 milijuna zaposlenih, dnevno je s posla izostalo fascinantnih 92.500 radnika, od toga samo dugotrajnih bolesti čak 30.000 zaposlenika.
Za cijelih 5,7 dana produžila su se bolovanja na teret HZZO-a koja su u 2006. prosječno trajala 53,16 dana.
Stopa bolovanja izostanaka s posla najveća je u Virovitici i Gospiću, a najmanja u Sisku. Trošak HZZO-a na bolovanja, porodiljne naknade i naknade za branitelje u 2006. iznosio je oko 2 milijarde kuna.
Iako HZZO prikazuje stopu od 3,71% bolovanja po kojoj ovaj problem ne bi značajno isticao u odnosu na europski prosjek, drugačija nas mjerenja svrstavaju u sam europski vrh.
Naime, analize stope bolovanja za zemlje EU-a pokazuju da je Hrvatska u samom europskom vrhu jer je europski prosjek 4,5 dana bolovanja po stanovniku, dok je Hrvatskoj 9,2 dana.
Potpredsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Jakelić rekao je da zemlje koje su jednako kao i Hrvatska u tranziciji imaju daleko manju stopu bolovanja, pa tako u Rumunjskoj prosječno boluju 2 dana godišnje, a Česi koji su relativno visoko pozicionirani tek 5,5 dana.
Primjerice, prosječni izostanak belgijskog zaposlenika je 5,3 dana. Najčešći su izostanci zbog kratkog bolovanja, do mjesec dana.
Ipak, čak 55% Belgijanaca bilo je na kratkotrajnom bolovanju prošle godine, od čega su radnici bili u prosjeku 11 dana, a službenici 8 dana.
Najmanji izostanci s posla zbog bolovanja zabilježena su u tzv. mikropoduzećima, koji imaju do 20 zaposlenika, a najveći u onima od 550 do 900 zaposlenika.
Broj bolovanja u Njemačkoj zadnjih je nekoliko godina u konstantnom padu, a trenutačno njemački radnici u prosjeku zbog bolesti s radnog mjesta izostaju tek 7 dana u godini.
(A.T.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
