Plaćanje dugova u zdravstvu, daljnje smanjenje proračunskog deficita na 2,6% te povećanje naknada zaposlenima u državnim službama glavni su elementi rebalansa državnog proračuna.
O rebalansu će danas svoje mišljenje dati Gospodarsko-socijalno vijeće, a najavljeno je da će ga Vlada odmah danas ili sutra poslati Saboru na usvajanje.
Neki dijelovi rebalansa zasnovanog na kvartalnim proračunskim prihodima većim od plana za 2,5 milijarde kuna već su oživotvoreni.
Sa sindikatima državnih službi potpisan je sporazum kojim za 25% rastu iznosi regresa, darova za djecu i božićnica. Ista ponuda vrijedi za cijeli javni sektor.
Tako bi 234.000 zaposlenih za regres i božićnicu od dosadašnjih 1.000 kuna dobili još po 250 kuna, a dar za djecu porast će sa 400 na 500 kuna.
Za te je namjene u rebalansu rezervirano 143 milijuna kuna. Poslodavci, osobito oni iz farmaceutskog sektora, trebali bi biti zadovoljeni najavom da će se 1,2 milijarde kuna iskoristiti za saniranje zdravstvenih dugova.
Međunarodni partneri poput MMF-a trebali bi pozdraviti pozitivan odgovor na njihov savjet da se višak novca utroši na smanjenje proračuna opće države.
Prijašnja projekcija od 2,8% bit će do kraja godine ostvarena na 2,6 posto. Poljoprivrednicima će se dodijeliti 250 milijuna kuna, vjerojatno za poticaje zbog povećanje proizvodnje te financiranje trajnih nasada i investicija.
Oko 290 milijuna kuna uložit će se u obrazovni sektor.
Nerazvijene općine dobit će poticaj od 70 milijuna kuna, a isto toliko raspodijelit će se na pripremu ostvarenja Zaštićenog ekološko-ribarskog pojasa.
Dio novca namijenjen je plaćanju obveza pripadnicima MUP-a i drugih državnih službi, koji su u sudskim postupcima ostvarili prava iz kolektivnih ugovora (prekovremeni rad, božićnice, regresi...).
Dio novca je već plaćen, a za tu namjenu ove godine još treba izdvojiti oko 400 milijuna kuna. Ne treba sumnjati da će se povrat tog novca često spominjati u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji.
Prema predviđanju Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta, rast u prvom polugodištu mogao bi biti veći od 6% i na godišnjoj razini ostati oko šest posto.
Više novca u džepovima zaposlenih zbog povećanja naknada očuvat će stabilnom rast osobne potrošnje (u prva tri mjeseca 7,1%), i to je jedan od generatora rasta.
Od prvog srpnja vrijedi novi pravilnik Ministarstva financija kojim se iznos godišnjeg neoporezivog dohotka povećava sa 2.000 na 2.500 kuna što će isto ostaviti dio prihoda zaposlenima.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
