Nizozemci zbog liberalnoga pristupa tržištu rada mogu birati hoće li raditi samo nekoliko dana u tjednu ili će pak raditi puni radni tjedan. Učinkovitost zbog toga nije manja, dapače, zadovoljni su i radnici i poslodavci.
Naime, prije jednog desetljeća vlada suočena s visokom stopom nezaposlenosti i željom da privuče što više žena odlučila se na hrabar potez davanja pravne sigurnosti zaposlenima na određeno vrijeme. Istodobno, onima koji su zaposleni za stalno omogućeno je da prilagode svoje radne sate.
Mario Švigir, ekonomski savjetnik u Savezu samostalnih sindikata kaže da je Hrvatska još vrlo daleko od nizozemske situacije. Prije svega, postoji temeljni razlog zbog kojega Hrvati mogu samo maštati o manjem radnom tjednu.
"Nadnice su jednostavno preniske da bi se nekome isplatilo raditi sa skraćenim radnim vremenom", ističe Švigir te dodaje da skraćeno rade uglavnom oni koji su na to prisiljeni jer ne mogu naći stalni posao.
K tome, poslodavci nisu zainteresirani za takav oblik rada jer tvrde da im je to prekomplicirano organizirati, a ne vide ni dugoročni interes.
Nadalje, i u razvijenim ekonomijama, sa sređenim tržištem rada, skraćenim radnim vremenom koriste se oni koji se vraćaju na tržište rada, poput majki s rodiljskoga.
U našoj državi takvo što nije zaživjelo prije svega zato što pravni, točnije financijski i porezni sustav, ne prepoznaje takav rad kao punopravni radni odnos, na temelju kojeg se mogu podizati krediti.
Neki, poput dadilja, koje doista povremeno rade, zapravo potpadaju u sivu ekonomiju, jer ni poslodavac ni zaposleni nemaju poticaja to ozakoniti i pravno regulirati.
Povremeni oblik rada, smatra Švigir, bio bi primjeren za uslužne djelatnosti. Primjerice, takav bi oblik bio moguć u turizmu, ali i u konzultantskim djelatnostima, no ni tu se uvelike ne primjenjuje.
"Događa se da oni koji se i bave povremenim poslom zapravo budu dio radne snage s punim radnim vremenom, a onda se to regulira ugovorima o djelu", objašnjava Švigir.
"Kad u nas bude doista plaćan prekovremeni rad, otvorit će se i prostor za povremeno zapošljavanje. Ulaskom u Europsku uniju sve bi se moglo mijenjati i na tržištu radne snage u Hrvatskoj", zaključuje Mario Švigir.
(A.T.)
Izvor:
Večernji list