Mobbingom se smatra svako omalovažavanje i vrijeđanje radnika, nepotrebno uznemiravanje putem službenog mobitela i dodjeljivanje složenih radnih zadataka pred sam kraj radnog vremena, s već poznatim ishodom.
Objasnila je to predsjednica udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga u Zagrebu Jadranka Apostolovski koja kaže da bi moberima uskoro moglo odzvoniti jer će se na dnevnom redu Sabora naći nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu koji definira što je mobbing i na koji se način sankcionira.
"Gotovo je pravilo da zaposlenik koji je žrtva mobbinga kad podigne tužbu protiv poslodavca dobije otkaz. Po novom zakonu takav će poslodavac platiti prekršajnu kaznu od 150.000 do 330.000 kuna", rekla je Jadranka Apostolovski , koja je sudjelovala u izradi ovog zakona.
Dodala je da novi Zakon osim toga štiti osobe koje rade na određeno vrijeme, djelatne vojne osobe, volontere, osobe koje izdržavaju kaznu zatvora, osobe zaposlene putem studentskog servisa, osobe na učeničkoj praksi, a čija zaštita nije obuhvaćena Zakonom o radu.
Zlostavljanje na poslu u novom zakonu definirano je kao svako ponašanje fizičke, psihičke ili spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva radnika, ako je uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
U anketi koju je provela Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga zlostavljanje na radu znatno češće priznaju žene (70%), a gotovo polovina ih je u dobi od 36 do 50 godina. Visokoobrazovani se javljaju češće (48%), a polovina ispitanika radi za istog poslodavca više od deset godina.
Žrtve mobbinga osjećaju se poniženo, ranjivo, bolesno i zaplašeno. Na pitanje kako je mobbing utjecao na njihov odnos prema radnom mjestu, najčešće odgovaraju da su osjećali pojačani stres (64%), preko polovine ih je razmišljalo da napusti sadašnji posao, pola je osjećalo smanjenu radnu učinkovitost i gubitak koncentracije.
Više od 40% osjetilo je gubitak motivacije i nije htjelo ići na posao, a četvrtina je počela češće odlaziti na bolovanje. U privatnom životu mobbing im je uzrokovao pojačani stres, umor, nezadovoljstvo, depresiju i nesanicu.
Školstvo je među različitim djelatnostima po postotku mobbinga dosta visoko (14%), a najviše nasilja ima u državnoj upravi. U istraživanju kojim je bilo obuhvaćeno 1.354 medicinskih sestara i tehničara zaposlenih u zdravstvenim ustanovama u 21 županiji, njih 52,65% odgovorilo je potvrdno na pitanje je li bilo izloženo nasilničkom ponašanju.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj od 2003. godine podneseno više od sto tužbi radi naknade štete od uznemiravanja, ali još uvijek nema nijedne, čak ni prvostupanjske, presude, dijelom i zbog nejasnih i nedostatnih odredbi.
Tako je jer postojeći Zakon o radu ne prepoznaje sve oblike mobbinga te ne može osigurati pravnu zaštitu protiv zlostavljača, najčešće poslodavca, koji vrlo lako pronalazi rupe u zakonu.
(A.T.)
Izvor:
Glas Istre
