Na okruglom stolu o ljudskim pravima osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost, koji se u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava održava u Novinarskom domu, istaknuto je da Hrvatska ima dobar zakonski okvir za zaštitu takvih osoba, no problemi nastaju prilikom njihove provedbe.
Hrvatska je potpisnica Opće deklaracije o ljudskim pravima, UN-ovih Standardnih pravila za izjednačavanje mogućnosti i Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, no i dalje postoji visok stupanj segregacije i diskriminacije, rekao je Nino Žganec sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Neprihvatljivo je nizak stupanj integracije djece s invaliditetom u društvo, socijalne naknade za osobe s invaliditetom su nedovoljne, a ustanove za smještaj takvih osoba su neadekvatne, napomenuo je Žganec.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, osobe s invaliditetom čine 10% svjetskog stanovništva, a njihov je broj veći u zemljama koje su bile zahvaćene ratom ili prirodnim katastrofama.
Istraživanje koje je proveo Eurostat 1991. i 1992. u 10 zemalja članica EU pokazalo je da u njima živi oko 12% osoba s invaliditetom.
Govoreći o osobama smanjenih intelektualnih sposobnosti, Mario Vinković s osječkog Pravnog fakulteta naveo je primjer osobe koja može obavljati jednostavnije poslove, no nije ih sposobna obavljati u cijelosti, pa se postavlja pitanje ima li poslova koje joj poslodavac može ponuditi.
Stoga bi bilo nužno uspostaviti nove oblike ugovora o zapošljavanju, koji bi omogućili bolju uklopljenost takvih osoba umjesto njihove segregacije s tržišta rada, rekao je Vinković.
Po ocjeni v.d. predsjednika HHO-a Vlatka Silobrčića, borba za ljudska prava dosegnula je visoku razinu, jer su se u njoj počele prepoznavati specifične skupine, o čemu svjedoči i ovaj skup.
Tijekom skupa bit će riječi o socijalnoj skrbi nad osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost, ulozi centara za socijalni rad, ulozi nevladinih organizacija i dr.
(Hina)
