U povodu obilježavanja Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada, prema posljednjim istraživanjima samo 42% građana štedi.
S obzirom na tu činjenicu, Hrvatska ostvaruje visok prosjek od 25.222 kune ili 3.455 ušteđenih eura po svakom stanovniku i to samo u bankama i još 1.800 eura u drugim financijskim institucijama, znači ukupno 5.255 eura.
Kada bismo ovaj prosjek pomnožili s onima koji doista štede, ukupni bi iznos premašio i 10.000 eura spremljenog novca.
Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, građani su krajem rujna u bankama držali ukupno 113,5 milijardi kuna depozita.
Od tog iznosa 14 milijardi otpada na novac na žiro i tekućim računima, 19,5 milijardi na štedne depozite, a 80 milijardi kuna na klasičnu oročenu štednju.
Klasičnoj štednji u bankama treba dodati i onu u stambenim štedionicama, zatim štednju u mirovinskim fondovima, osiguranjima te ulaganja u investicijskim fondovima koja su posebice porasla ove godine.
Ukupna imovina tih financijskih institucija iznosila je oko 61,6 milijardi kuna ili 1.800 eura dodatne štednje svakog stanovnika.
Oročena štednja hrvatskih građana je od kraja 2001. godine udvostručena, dok je "tekući novac" na računima povećan više od tri puta. Banke do kraja godine očekuju i dalje snažan porast štednje.
Oni vjeruju da će u bankama završiti veliki dio zarada od prodaje dionica HT-a. Pod utjecajem jagme za dionicama, bankari očekuju rast oročene štednje do godine dana jer će građani nastojati imati sredstva na raspolaganju zbog novih IPO-a.
Inače, sve banke u Hrvatskoj zabilježile su ove godine rast štednje do čak 30 posto. Tome su pridonijele i akcije kao i više kamate. Tako se u eurima može štedjeti već uz kamatu do 5%, a u kunama čak i do 7,5 posto. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
