Lančanim poskupljenjem među kojima je hrana glavna stavka ne nazire se kraj, a upravo je svako novo povećanje cijena hrane najveći udar na kućne budžete hrvatskih građana koji za prehranu troše najveći dio, čak trećinu svoje zarade.
Dok prosječno hrvatsko kućanstvo na hranu troši 33% budžeta, stanovnicima Europske unije nakon pokrivanja osnovnih životnih troškova ostaje daleko više novca za sve ostalo jer su njihovi troškovi za prehranu tek 12,6 posto.
Kako je udio troškova na hranu jedan od glavnih pokazatelja standarda i kvalitete života jasno je da nakon što pokriju osnovne troškove hrane i režija hrvatskim građanima ne ostaje previše za ostalo.
Tako na rekreaciju i kulturu primjerice troše 6,21% svoje zarade, naravno više zato što nemaju novca nego što ih to ne zanima, dok građani Austrije od svoje zarade na raspolaganju imaju više novca pa na te stavke troše 11,8% budžeta.
Čini se kako se taj omjer neće tako skoro promijeniti jer su tamo posljednjih godinu dana cijene hrane u Hrvatskoj rasle dvostruko više nego u zemljama EU, a poskupljenja će se nastaviti i početkom iduće godine.
Glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir ističe da se upravo iz strukture potrošnje može puno vidjeti o nekoj zemlji kako u gospodarskom, tako i u društvenom smislu.
Švigir ističe kako je prosječni građanin preopterećen financiranjem prehrane i troškova stanovanja na što mu odlazi više od polovice kućnog budžeta.
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Vesna Brčić- Stipčević zabrinjavajućim ocjenjuje prosjek od jedne trećine budžeta koji Hrvati troše na hranu jer je riječ o indikatoru kupovne građana. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
