Iako su prvi, drugi i treći mirovinski stup unijeli djelomičnu zabunu među osiguranike, koji najčešće ne znaju kojem stupu pripadaju i u kojem fondu uopće štede za mirovinu, već se počelo razgovarati o četvrtom (mirovinskom) stupu.
Riječ je o sintagmi kojom stručnjaci nazivaju savjet da se, uz sve mirovinske stupove, što prije započne s dodatnom štednjom.
Naime, kućnom proračunu u starijoj dobi itekako može pridonijeti štednja u trećem mirovinskom stupu, uplata životnog osiguranja, ulaganje u fondove, dionice, nekretnine, štednja u banci ili mogućnost rada u mirovini na ugovor o autorskom honoraru.
Riječ je o pristupu koji se primjenjuje u većini europskih zemalja i uglavnom nema negativnih efekata na tržište rada, osim što sa sobom nosi određena ograničenja. Naime, raditi u starijoj dobi mogu samo zdravi, a i s tim se obično prestaje nakon prelaska određene dobne granice, koja se sve češće naziva četvrtom dobi.
Inače, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Sandra Švaljek nadavno je upozorila da će uz sadašnju stopu doprinosa, udio prosječnih mirovina u plaćama nastaviti padati do 2020. godine, pa bi prosječne mirovine mogle pasti i ispod 30% prosječne plaće.
Pojednostavljeno, to znači da će oni koji nemaju dostatnih prihoda osim mirovine iz prvog i drugog stupa svoje troškove u trenutku odlaska u mirovinu morati srezati za više od pola, odnosno najmanje za dvije trećine, u odnosu na troškove iz vremena kada su bili radno aktivni, što nipošto nije jednostavno.
"Nakon 2020., udio mirovina u plaćama trebao bi rasti, no tek 2035. godine razina prosječnih mirovina mogla bi se vratiti na razinu prosjeka ostvarenog tijekom 2007. godine, odnosno na približno 43% prosječne plaće", ističe Švaljek.
Osim toga, prema podacima koje je u ime Udruge fond menadžera mirovinskih fondova nedavno predstavio predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda Damir Grbavac, u Hrvatskoj je vrlo malo onih koji su shvatili poruku o potrebi dodatne štednje za mirovinu, barem kada se promatra broj onih koji štede u dobrovoljnim fondovima.
Dok je, naime, drugim stupom obuhvaćeno oko 85% današnjih zaposlenika račun u dobrovoljnom fondu ima tek 115.000 njih, odnosno tek 6,7% radno aktivnih ili samo 2,5% ukupnog stanovništva.
Za razliku od zemalja srednje i istočne Europe, u kojima kućanstva i više od 15% svoje financijske imovine drže u mirovinskim fondovima i osiguranju, u Hrvatskoj se u tim oblicima štednje drži tek 10% financijske imovine kućanstava.
Nadalje, u Hrvatskoj tek 21% osoba starijih od 15 godina koristi neki oblik štednje za starost, a pogotovo zabrinjava činjenica da čak 70% mlađih od 29 godina uopće ne razmišlja o štednji.
Zdrav razum i računica pokazuju da sa štednjom treba započeti što ranije, a i stručnjaci Ekonomskog instituta ističu da bi osoba koja počne štedjeti s 35 godina, do mirovine trebala izdvajati najmanje 7% svoje neto plaće, želi li osigurati mirovinu oko 75% od plaće.
S druge strane, ako se počne štedjeti tek s 50 godina, za isti iznos mirovine trebalo bi izdvajati najmanje 17% neto plaće. (V.K.)
Izvor:
Vjesnik
