Prosječno hrvatsko kućanstvo ima 3 člana, a otac, majka i dijete žive u manjoj kući ili vlastitom stanu od pedesetak kvadrata.
I otac i majka rade te su uz godišnju zaradu od 72.075 kuna podigli i manji potrošački kredit od oko 8.000 kuna kojim su pokrili "rupe" u kućnom proračunu, platili godišnji odmor ili ga potrošili za opremanje kućanstva.
Voze automobil niže srednje klase kupljen na kredit i dom im je svake godine sve bolje opremljen, pa uz fiksne i mobilne telefone, televizore te hladnjak i stroj za pranje rublja, koje danas posjeduju gotovo sva kućanstva, prema mogućnostima malo po malo kupuju i ostalu "aparaturu".
Svako peto kućanstvo tako ima i stroj za pranje posuđa i mikrovalnu pećnicu, a klimu svako deseto kućanstvo. Osobno računalo ima trećina kućanstva.
Da slobodno vrijeme stanovnici Hrvatske najčešće provode pred televizorom, dokazuje i najveći porast u posjedovanju DVD playera koji danas ima 28% kućanstava ili gotovo 3 puta više nego prije 3 godine, pa iz godine u godinu sve više zastarjelih videorekordera završava na starom otpadu.
Tako izgleda prosječno "statističko" hrvatsko kućanstvo prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji svake godine provodi Anketu o potrošnji kućanstva. Naravno, uvijek je nezahvalno govoriti o prosjeku koji je u konačnici "sarma", međutim postoje trendovi koje je moguće uočiti iz svake statistike.
Kada je riječ o stanovanju, hrvatski građani su u europskom vrhu po vlasništvu kuća ili stanova koje prema službenoj statistici za 2006. godinu posjeduje njih 88 posto. Najveći dio građana uspio se stambeno zbrinuti jeftinim otkupom nekadašnjih društvenih stanova pa 74,4% kućanstava danas ima svoju kuću ili stan bez razbijanja glave o vraćanju skupih kredita. Uglavnom mlađe generacije posljednjih godina da bi se "skučile" mahom su prisiljene na podizanje kredita, pa čak 44,5 milijardi kuna stambenih kredita trenutno otplaćuje 14% kućanstava. Svako deseto kućanstvo živi u podstanarskom stanu.
Prema podacima GfK, prosječno kućanstvo ima 2,54 mobitela. Sve je više onih, naročito u poslovnom svijetu, koji imaju i po dva mobitela - privatni i poslovni. Uz trendovske mobitele koji su svojevrsni statusni simbol, mobitele je danas moguće nabaviti i po jednu kunu pa ih koriste svi, bez obzira na materijalni status.
Zabrinjavajuće je, međutim, da se računi za fiksnu i mobilnu telefoniju u obiteljima penju i na nekoliko stotina kuna pa u konačnici za telefoniranje troše više nego primjerice za obrazovanje, zabavu ili kulturu.
Jedan od najboljih pokazatelja životnog standarda hrvatskih obitelji je udio troškova za hranu koji u kućnim budžetima, ovisno o izračunima, iznose između 30 i 40 posto troškova, dok je u Europskoj Uniji prosjek oko 12 posto. Pribroje li se tomu i troškovi režija, samo na te stavke svaki mjesec ode i više od 60% prosječnog kućnog budžeta, upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Prema posljednjoj statistici DZS-a, prosječna hrvatska obitelj je 2006. godine prvi put u posljednjih nekoliko godina svojom zaradom uspjela bez problema pokriti troškove kućanstva. Naime, prosječno kućanstvo je zaradilo 72.075 kuna, a za godišnje životne troškove trebalo im je 69.457 kuna. Godinu ranije bili su za petstotinjak kuna "kraći" u pokrivanju troškova. Međutim, i dalje je velik jaz u raspodjeli primanja pa je 10% najsiromašnijih zaradilo samo 15.682 kune, dok im je za minimalne troškove trebalo barem 22.050 kuna. S druge strane, 10 posto najbogatijih kućanstava zaradilo je gotovo 12 puta više ili 181.851 kunu. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
