"Zajedno za veće plaće" moto je pod kojim je na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u organizaciji pet sindikalnih središnjica u subotu održan veliki prosvjed na kojem se okupilo nekoliko desetaka tisuća ljudi, prema procjenama organizatora više od 50.000.
Na prosvjed su u oko 350 autobusa stigli radnici iz cijele Hrvatske koji su se u prijepodnevnim satima okupili na Trgu Franje Tuđmana, da bi u dugačkoj koloni koja se protezala Ilicom uz bučnu pratnju bubnjeva i zviždaljki oko podneva stigli na središnji zagrebački trg.
Sindikalni vođe koji su se obratili okupljenima poručili su kako zahtijevaju rast plaća koje će pratiti rast produktivnosti i troškova života, donošenje zakona o minimalnoj plaći, ograničavanje rada na određeno vrijeme, učinkovitiju zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, te bolju zaštitu radničkih prava. Kritizirali su velike socijalne razlike u Hrvatskoj, proces privatizacije, korupciju, rast zaduživanja, te stalni rast troškova života.
Svi su se složili i da je broj okupljenih izraz velikog nezadovoljstva hrvatskih radnika, umirovljenika, nezaposlenih i studenata sadašnjim stanjem pred čime vlada i poslodavci više ne smiju zatvarati oči.
Predsjednica Samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević istaknula je da Hrvatski radnici ne žele za male plaće raditi za nekolicinu bogatih te da je u Hrvatskoj potrebna hitna preraspodjela društvenog bogatstva.
"Nećemo poslodavce koji imaju za nove jahte i automobile, a nemaju za povećanje plaća radnicima", istaknula je Knežević. "Ne želimo priče o nezaposlenosti nego programe zapošljavanja. Želimo drugačiju Hrvatsku, Hrvatsku socijalne pravde. Danas tražimo promjenu politike, a sljedeći put ćemo tražiti promjenu vlasti", poručila je Knežević.
Predsjednik Nezavisnih Hrvatskih Sindikata, Krešimir Sever, osvrnuo se na tvrdnje da rast plaća nije dobar za gospodarstvo te zapitao može li nešto biti loše za gospodarstvo ako je dobro za građane, jer gospodarstvo mora služiti građanima, a ne obratno. "Imamo pravo na Hrvatsku u kojoj se može dostojanstveno živjeti od svoga rada, plaće i mirovine", poručio je Sever.
Predsjednik Sindikata usluga UNICRO, Stjepan Kolarić kritizirao je sve rašireniji rad na određeno vrijeme i rad na crno, zahtjeve za većom fleksibilizacijom tržišta rada, te neučinkovitost inspekcije rada. Ustvrdio je da to pogoduje poslodavcima koji tako mogu lakše i brže otpuštati radnike, no ne i sigurnosti radnika, koji na taj način postaju građani drugog reda. Ponovio je i zahtjeve sindikata da minimalna plaća iznosi 50% prosječne, ta da taj iznos bude neoporeziv.
Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge Sindikata, osvrnuo se na pretvorbu i privatizaciju na "hrvatski način" u kojoj su stotine tisuća ljudi izgubile radna mjesta, a pojedinci na nezakonit način stekli ogromna bogatstva. Matiješević je zatražio donošenje zakona po kojem za zločine u pretvorbi i privatizaciji nema zastare i po kojem bi se nezakonito stečena imovina oduzela vlasnicima i vratila državi. Poručio je i da u privatizaciji prije svega treba voditi računa o interesima radnika i poduzeća.
Potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih i državnih službi, Vilim Ribić, istaknuo je kako su školarine na hrvatskim fakultetima previsoke u odnosu na prosječne plaće, te poručio da znanje ne smije postati roba koja će biti dostupna samo najbogatijima jer je pravo na obrazovanje jedno od osnovnih ljudskih prava. Kritizirao je i obrazovni sustav u kojem su nastavnici i profesori potplaćeni, bez sredstava za kvalitetan rad, te ih nema dovoljno.
Okupljenima su se obratili i predstavnici nezaposlenih i studenata, a hrvatske sindikate su u njihovim zahtjevima podržali predstavnici Europske konfederacije sindikata i Europske federacije umirovljenih i starijih osoba, te sindikalni predstavnici iz Slovenije, Austrije, Italije, Poljske, Mađarske, BiH i Crne Gore. Prosvjed su organizirali Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica sindikata javnih i državnih službi, Hrvatska udruga sindikata i Sindikat usluga UNI-Cro. (T.B., V.K.)
